Lezbijka u borbi za svoju djecu
autor:
DinaInter-američki sud za ljudska prava (na slici) preuzeo je slučaj Karen Atale Riffo, sutkinje i lezbijke kojoj je čileanske Vrhovni sud oduzeo skrbništvo nad njene dvije kćeri.
Ovaj inter-američki sud, glavni je presuditelj za ljudska prava u Americi te donosi svoje odluke na temelju odredbi u Američkoj povelji o ljudskim pravima.
Europski političari i dalje u borbi protiv litavskog zakona
Atala je dobila skrbništvo nad svojom djecom na svakoj nižoj instanci suda, no kada je slučaj došao do Vrhovnog suda, sud je presudio kako je Karen nepodobna majka svojim kćerkama iz razloga što je lezbijka.
Sud je naime smatrao kako će njena djeca biti izložena konstantnom riziku i da bi mogli postati objektima diskriminacije pa je zato radije diskriminirao njihovu majku i uskratio djeci, a i majci neka osnovna ljudska prava.
No, pošto je Karen sutkinja, odlučila je krenuti u dugu i mukotrpnu borbu koja traje od 2003. godine kada je Vrhovni sud donio tu sramotnu odluku te je još u travnju ove godine apelirala da se konačno promijene zakoni u Čileu te da se uvede pojam diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije u legislativu.
Ovo je prvi put da je ovaj inter-američki sud preuzeo slučaj koji se tiče rodnog identiteta ili seksualne orijentacije te je njegov potez bio pozdravljen od strane mnogih ljudskopravaških udruga diljem Amerike uz naravno praćanje rasprave od strane LGBT udruga.
Jessica Stern, jedna od direktorica u LGBT udrugama, izjavila je: “Što se dogodilo s Karen Atala predstavlja diskriminaciju najgore vrste. Jer nema razloga, osim svoje seksualnosti, da sud odvoji majku od njezine djece.”
Nastavila je: “Inter-američki sud za ljudska prava sad ima priliku da donese odluku da diskriminacija na temelju seksualne orijentacije nikako nije u redu.Takva presuda će poslati poruku da svaka država mora poštovati američku konvenciju o ljudskim pravima – od seoskog suda pa sve do vrhovnih sudova – da seksualna orijentacija nema utjecaja na sposobnost roditelja za podizanje zdrave djece.”
Čileanska odluka iz 2003. godine sramotna je te je podhitno potrebna promjena zakona u toj zemlji.
Komentirajte!