autor:

Kalimero

Hrvatsko ministarstvo turizma periodično javnosti objavljuje brojke turista koji su ušli u Hrvatsku. Šteta što usput i ne spomenu koliko je zarađeno. Makar onako odoka.

Broj noćenja nije nužno vezan uz broj ulaza stranih turista, na koji su posebno ponosni. Jer nije ništa neobično da ljudi na privremenom radu u inozemstvu, a oni čine popriličan broj ulazaka i izlazaka, nastave put prema Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj gori, a veliki broj (s njemačkim tablicama) ide čak do Turske. Da će ova sezona biti uspješnija po broju turista od prijašnjih, vidjelo se već i za uskršnje praznike, kada se broj gostiju udvostručio. No to nema niti najmanje veze s turističkom promidžbom Hrvatske, već sa činjenicom da se cijeli sjever Afrike bakće s neredima, tradicionalni suparnici hrvatskog turizma, Portugal, Španjolska i Grčka imaju svoje nerede i probleme, pa sve to tjera turiste na hrvatsku stranu Jadrana. Zato niti ne čudi veliki porast turista iz Velike Britanije koji inače ljetuju u Španjolskoj, i Rusije čije tradicionalno ljetovalište je, uz Crno more, Grčka.

Fuj, guzica

Kakav je nivo reklamiranja hrvatskog turizma moglo se vidjeti kada je premijerka, ničim suvislim izazvana, nabacila potpuno nepotrebnu opasku glede lijepe ženske stražnjice u promidžbenom spotu HTZ-a, koja je promptno izbačena da ne ‘sablažnjuje’ narod. Još uvijek nismo saznali koga je ona sablaznila, osim svećenstva. Stražnjica, ne premijerka. Dok se druge zemlje koje ovise o turizmu, a mi smo jedna od tih, trude utrpati što je više moguće lijepih muških i ženskih jedva pokrivenih tijela koja uživaju u koktelima ili prekrasnim plažama, naši prikazuju ženu koja iznebuha počne u autu nasred ceste pjevno kričati ‘aaaaaajmo‘, ili neuvjerljive manekene, nekad par nekad cijelu grupu, koji piju u nekakvom restoranu ili par na socijalnom molu. Zakopčane do grla.

Najžalosnije je da se te iste reklame vrte po stranim televizijama, uz crnogorsku i izraelsku, koje su tri svjetlosne godine ispred naše po kvaliteti. Izvještačene čednosti koja frca iz naših zastarjelih reklama ne bi se posramili ni Mormoni. Istina je da je Jadran krcat, da smještajni kapaciteti (onaj dio koji je otvoren) pucaju po šavovima (a još nije ni obračunata feragosta koja je tek počela a završava krajem kolovoza), ali nitko nigdje ne govori koliko ti turisti troše. Sudeći po izjavama ugostitelja i trgovaca, ali i naših gostiju, u medijima i po portalima da gosti ništa ili jako malo troše u izvanpansionskoj ponudi, izgleda da će se zarada od ove turističke sezone brojati skoro pa jedino od smještajnih kapaciteta. A njihove cijene su među višima u Europi, kada se usporede s ponudom. Rušenjem željezne zavjese promijenio se i profil turista koji dolaze na Jadran. Nekada su to bile većinom radničke obitelji iz Čehoslovačke, Poljske, Mađarske, gastarbajteri i sličan profil kojima su sunce, more i priroda bili dostatni da zadovolje njihove prohtjeve.

Neki novi turisti

Dok se kod nas tek sada odobrio rad trgovinama do 24 sata, u drugim turističkim središtima to je odavno moguće. Samo što u tim zemljama državne institucije rade svoj posao i kontroliraju radno vrijeme djelatnika i plaćanje prekovremenih, noćnog rada, praznika i blagdana. I nitko se ne buni, jer je adekvatno plaćen za to što radi. U Rimu i Parizu dnevni kafići mogu produžiti radno vrijeme do sitnih noćnih sati, kod nas policija rastjeruje goste prije ponoći. Srećom, s tim polako prestaju.

Osim ograničene vansezonske ponude, jedan od razloga slabijeg trošenja gostiju mogle bi biti i cijene cestarina i trajekata. Cestarina od Macelja do Splita u jednom smjeru iznosi 199kn (Austrija npr. naplaćuje manje od 80 kuna 7 dana vožnje u svim smjerovima po svojim autocestestama). To je za osobne automobile bez prikolice. Četveročlana obitelj koja se odluči ići na Lastovo, za taj će užitak platiti, samo za prijevoz, nešto manje od 1000kn. Na dubrovačkim Pilama cjelodnevni parking (otprilike od 6-7 ujutro do 22-23) na neasfaltiranom parkingu naplaćuju 50€. Brod za Lokrum košta za odrasle 40, za djecu do 15 godina 15 kuna. Ulaznica za rezervat košta 20 kuna. 500kn najmanje za četveročlanu obitelj za jedan dan odlaska na Lokrum. U Rimu cjelodnevna tura uređenim brodom do antičke rimske luke Ostia Antica košta 13€. Zato niti ne čudi da se turisti bune da smo preskupi. Ipak je Hrvatska daleko od St. Tropeza ili Monaca i tamošnje financijske klasifikacije gostiju.

TV specijali s praznih molova

Praktički, svakodnevno smo u dnevnicima tri nacionalne televizije bili bombardirani informacijama o rekordnoj turističkoj sezoni. Kada se gleda broj gostiju. U srijedu su u centralnom dnevniku neuspješno pokušali proglasiti Makarsku turističkom mekom, valjda da ublaže šovinističke ispade lokalnog HDZ-ovca u ‘Makarskom primorju’, tiskovini koja je pod patronatom grada Makarske. Kažem neuspješno, jer je izvjestitelj HTV-a stajao kao Pale-sam-na-svijetu na molu, dok je izvještavao o ‘do kraja popunjenim kapacitetima’. Valjda su baš svi turisti u tom trenutku bili na kupanju.

U četvrtak je objavljena informacija da se, po prvi puta usred turističke sezone, povećao broj nezaposlenih. Kažu da je tome najveći krivac veliki broj ovogodišnjih maturanata, ali to ne može opravdati i manju potražnju za sezonskim radnicima nego i prošle i prije dvije godine, kada je ekonomska kriza bila na svom vrhuncu. Začudo, taj dan nije bilo ‘specijalnih’ izvještaja o potpunoj popunjenosti kapaciteta, niti o enormnom broju ulazaka u Hrvatsku, a prešutjeli su i prebukirane zračne luke.

Šovinistički ispadi lokalnih šerifa, visoke cijene dodatnih usluga, slaba vansezonska ponuda, minimalno trošenje turista. Rezultat će najvjerojatnije biti financijski slabija turistička sezona od prošle, iako je više turista ušlo u Hrvatsku. Kao i svake godine možemo očekivati ministra Bajsa kako, kao po zrnima krunice, prebire po brojevima noćenja, brojevima aviona koji su prošli kroz zračne luke, dodatnim trajektnim linijama, uporno izbjegavajući najbitnije, ‘križ’ njegovog ministarstva i vlade: manju zaradu od turizma nego prijašnjih godina.

Propala samohvala Vlade

Za očekivati je neki loš spin poput nedavne neuspjele ‘doskočice’ o oporbenom nadimku. I naravno da se može očekivati da će se krajem rujna na svim mogućim otvaranjima, rezanjima vrpci i posjetama raznoraznim staračkim domovima, dječjim bolnica i sličnim mjestima, spominjati, između ostalih samo njima vidljivih dostignuća ove vlade, i ‘rekordan’ broj turista koji su, isključivo zbog vrhunske promidžbene kampanje i prepoznavanja Hrvatske kao vrhunskog odredišta za odmor (isključivo zbog napora Hrvatske vlade, naravno).

Naravno da će onome tko ima IQ veći od sobne temperature ili je makar krajičkom oka pratio vijesti u zadnjih par mjeseci, biti savršeno jasno da ovolika količina turista nema nikakve veze s HTZ-om niti s Vladom, već isključivo s pobunama u afričkim zemljama, velikim neredima u Grčkoj (gdje se apartman može naći već za 6€ po danu po osobi) i političkoj krizi u Španjolskoj i Portugalu.

Prava jačina hrvatskog turizma nije u brojnosti već u zaradi, a taj detalj ne ide u korist predizbornim sloganima Vlade i njihovog ministra. Tek sljedeće sezone moći ćemo reći može li Hrvatska i zadržati te desetke tisuća turista koje je stihija sredozemnih pobuna nanijela na naše more, samo prirodnim ljepotama i poviješću.