FESTIVAL | QUEER-O-KLUB | RJEČNIK | VODIČ

Kad dijete postane društveni eksperiment

objavljeno:

3. 06. 2011.
Kad dijete postane društveni eksperiment

Ponosni kanadski par odlučio je ne otkriti spol svog trećeg djeteta, imena Storm, ikome osim drugoj djeci i babicama koje su dijete dovele na svijet. Smatraju kako je rod posve nebitan kada upoznajemo ljude te stoga posljednja dva mjeseca, koliko je prošlo od poroda, Kathy Witterick i David Stocker uporno odbijaju odgovoriti na pitanje „Is it a boy or a girl?“ zbunjenim prijateljima i rodbini.

Umjesto toga, poslali su im mail sljedećeg sadržaja: „Odlučili smo ne podijeliti informaciju Storminog spola za sada – neka to bude naš doprinos slobodi i izboru umjesto ograničenju, prkos svijetu kakav je sada i doprinos onome što bi mogao postati za vrijeme njenog/ovog života“. Očekivano, objava je dočekana nizom kritika, ne samo oko izbora učinjenog već i načina na koji odgajaju i drugo dvoje djece koje ne prilagođavaju rodnim obrascima ponašanja koji se dotiču djece na druge načine: starijem sinu npr. ne režu kosu već je vežu u pletenice sve dok on sam ne izrazi želju za promjenom. U glavi ovih roditelja njihova djeca imaju izbor što žele biti, neopterećeni rodnim normama vezanim za muškarce i žene.

Njihov pristup ne da je poprilično kvir, nego, po meni, pomalo i zbunjujuć.

Zvuči kul, no je li baš tako?

U vrijeme kada toliko roditelja bivaju ambiciozno-posesivno prema djeci namećući im obveze, aktivnosti, način odijevanja i štošta drugo – ovi roditelji vjeruju kako djeca mogu sama donijeti važne odluke za sebe od rane dobi.

Premda se još uvijek polemizira oko toga imaju li muškarci i žene različito viđenje svijeta (popularno zvano muški i ženski mozak) jedina je biološka činjenica, i to ona vidljiva, da se zbog razlika u kromosomima razlikujemo fizički po pitanju spolovila i oblika tijela. Štoviše, neka istraživanja pokazala su kako su psihološke razlike među muškarcima i ženama gotovo pa nepostojeće što svakako ide na ruku ideji da rod kao društvenu kategoriju treba rušiti.

Činjenica je da razlike u ponašanju dječaka i djevojčica, a potom muškaraca i žena, nisu biološki uvjetovane već uvriježena pravila ponašanja kako bi se jedni a kako drugi trebali ponašati. Dok će većina društva seksizam, s nekakvim laičkim poimanjem osuditi kao nužno zlo, rijetki vide da se u seksističko društvo utapaju prilagođavanju ovome. Svi koji iskaču iz uređenih normi bivaju za to kažnjeni, bilo ruganjem u školi, čuđenjem od strane novinara (pa evo i mene) ili institucionalnom diskriminacijom.

I dok ovaj par planira čuvati tajnu o spolu Storm koliko god dugo mogu i dok su im djeca u redu s time, filozofija, realnost i pedagogija će se sudarati na ovom slučaju a o njemu ćemo zasigurno još čitati. Kada Storm bude trebaola dobiti dokumente, krenuti u školu, fakultet, na kraju krajeva i sklopiti brak. Društvo kako je uređeno ne dopušta prevelika odstupanja od pravila, osim ako nismo spremni za hipički život, posebno ne ovako progresivan roditeljski stav.

Neki psiholozi ističu važnost djetetove identifikacije s rodom u ranoj dobi kako bi lakše spoznali sebe kao člana društva, razvilo pojam identiteta i toga što rod u tom spektru predstavlja, kako bi kasnije samo moglo odabrati želi li se konformirati ili ne. Istovremeno, ne smijemo zanemariti dokazanu važnost primarne socijalizacije pri razvoju djeteta. Može li ovakav pristup ostaviti trajnije posljedice na djetetov razvoj?

Ovi roditelji će u jednom trenutku, upravo zbog iznesenog, vjerojatno biti prisiljeni otkriti spol svog djeteta – barem ukoliko mu/joj žele olakšati život. Zasada, može uživati u slobodi koje vrlo vjerojatno nije ni svjesno.


1 komentar »

  • hm kaze:

    Zanimljivo je da autor dijete Storm gleda kao da je ženskog roda (“Stormin spol”, “spol Storm” – jedno posvojni pridjev od ženskog imena, drugo genitiv stranog ženskog imena na suglasnik). Ne znam je li autora “zaveo” prijevod riječi storm na hrvatski koji jest ženskog roda, ali kad se piše o ovako zanimljivim temama, nije loše malo više pozornosti pridati jeziku, tj. izrazu. Istina, hrvatski je izrazito rodno obilježen, ali nije nemoguće izbjeći njegove zamke.

Komentirajte!

Unesite komentar ili trackback s drugih stranica. Komentare mozete pratiti i putem RSS kanala.

CAPTCHA Image
Refresh Image
*

Spam protection by WP Captcha-Free

NEWSLETTER

Vaša email adresa:

OMG!
Opasno Mudre Gej-novosti




Srđan Sandić
Hiperinflacija emocija


Kosmogina
Pitchkanterije


Igor Grabovac
Ružičasti stetoskop




Marino Čajdo
Cocktail


Dominik Colins
Qoohanje za romantike