Popis stanovništva – prilika da se vidi koliko nas ima!
Maja Pekeč, Državni zavod za statistiku: „Nikako ne dolaze u obzir pitanja poput onih iz naslova novina! Popisnici će proći obuku i pitanja se neće smjeti postavljati ni u kojem obliku osim onog u formularu – dakle u obzir ne dolaze nikakve izvedenice pitanja.“
Dakle, razliku od natpisa po medijima, nitko vam neće pokucati na vrata i pitati, gospodine, jeste li vi peder. Aleksandar Stanković pristup pokazao se, naime, neučinkovitim. Zato je državni zavod za statistiku formulirao obrasce koji na korektan način mogu pomoći da se napokon pokaže da LGBT osobe u Hrvatskoj zauzimaju referentan segment populacije – pokažimo im koliko nas ima!
FAQ
Popis stanovništva u Republici Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, provodi se svakih 10 godina, a popisuju se tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanovi. Popis će se provesti u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011., prema stanju na dan 31. ožujka 2011. u 24 sata.
Novost! Rubrika istospolna zajednica
Dakle, na stranicama zavoda za statistiku prisutni su ogledni primjerci 2 obrasca – jedan se zove „Popisnica“ (Dostupan na LINKLINKLINK), a drugi „Upitnik za kućanstvo i stan“ (Dostupan na: LINKLIKLINK)
Već u upisnici postavlja se pitanje u kakvoj zajednici osoba živi – mogući su odgovori: bračna zajednica|| izvanbračna zajednica|| istospolna zajednica|| nije u bračnoj/ izvanbračnoj/ istospolnoj zajednici.
Drugi obrazac tiče se kućanstva.
Članovi kućanstva upisuju se ovim redom: prvo se upisuje referentna osoba, zatim članovi njezine uže obitelji, zatim srodnici i nesrodnici koji se smatraju članovima kućanstva, a na samom kraju privremeno prisutne osobe.
Nelogičnost koja je razvidna doduše iz ovoga je u sljedećem: članovima uže obitelji definirani su: „Uža obitelj je obiteljska zajednica u okviru istog kućanstva koja se sastoji od: roditelja (oba ili jednog) i njihove djece ili muškarca i žene (u braku ili izvanbračnoj zajednici) bez djece “.
Time istospolni partneri ne bi bili uključeni, ali prema redu popisanih odnosa prema referentnoj osobi, čini se kao da bi trebali biti tako shvaćeni (naime redoslijed je: referentna osoba|| suprug/supruga|| izvanbračni drug/družica|| istospolni partner/partnerica|| sin/kći ili pastorak/pastorka, te se niz nastavlja prema široj obitelji sve do „drugih srodnika“)
U Državnom zavodu za statistiku još nam nisu znali diferencirati užu obitelj i istospolne partnere, budući da je riječ o „metodološkom pitanju koje zahtjeva razmatranje stručnjaka“, međutim, opet naglašavaju kako u svojim obrascima žele biti što korektniji.
Privatnost
Dakle, prije svega je potrebno uzeti u obzir da podaci, BILOKOJI, sakupljeni od strane popisivača, jesu, i ostaju, tajnima – to je propisano zakonom i strogo se kažnjava kršenje toga.
„Individualni podaci prikupljeni popisom službena su tajna i kao takvi neće se niti objavljivati niti prosljeđivati bilo kome za bilo kakve svrhe.“
Maja Pekeč opet je naglasila kako se podaci koriste isključivo u statističke svrhe i kako do sada nisu nikada imali problema s podacima ikoje vrste.
Kako se onda podaci mogu koristiti, ako su tajni?
Podaci popisa prikazivat će se isključivo u skupnom (agregiranom) obliku na razini Republike Hrvatske, županija, gradova/općina i naselja. Dakle, prema gornjim obrascima, podatak koji će biti javan, biti će objavljen u obliku -primjerice- na području Zagreba upisano je xy istospolnih zajednica.
Živjeli nam X-evi i Y-i
Dakle što je veći x i y, to je veća cifra u koju se može uprijeti prstom i zahtijevati promjene na legislativnoj razini. To naravno nije jedini faktor koji bi trebao biti odlučujući za potrebne promjene, ali je itekako koristan!
Foto: gaydd.com
