Nakon tjedana intenzivnog lobiranja, UN je “seksualnu orijentaciju” vratio u rezoluciju kojom se osuđuju samovoljna ubojstva koja provode pojedine države. Za vraćanje seksualne orijentacije u rezoluciju glasovale su 93 države, 55 država je bilo protiv, a 27 ih je bilo suzdržanih. Rezolucija je potom donesena sa 122 glasa za i 59 suzdržanih. U borbi za rezoluciju i nedvosmisleno isticanje seksualne orijentacije kao jednog od razloga zašto države ne mogu pogubljivati po volji uključio se i nekadašnji hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović koji je u UN-u angažiran upravo oko ljudskih prava. Ne znamo doduše što je govorio, ali dosad se Šimonović isticao po borbi za ljudska prava svih vrsta.
Seksualna se orjentacija nalazila u ranijoj rezoluciji kojom se osuđuju samovoljna ubojstva od 1999. godine. Međutim, prošlog je mjeseca Benin u ime afričkih država tražio promjenu jezika rezolucijie i uvođenje sintagme “diskriminacijski razlozi po bilo kojoj osnovi”. Takvu je promjenu izglasao tzv Third Committee sa svojih 192 članice UN-a, a kasnija je rezolucija izglasana sa 165 glasova za i samo 10 suzdržanih. Među suzdržanima su bile i Sjedinjene Države. No, SAD su potom predložile amandman kojim se seksualna orjentacija vraća u tekst rezolucije, a lobisti u Washingtonu dali su sve od sebe ne bi li vratili tekst kakav je bio. Amerikanci su priznali da su iskoristili sav svoj utjecaj kod saveznika i prijateljskih država ne bi li progurali amandman – srećom, bili su u tome uspješni.
Kako je Queer.hr već pisao, prije dva tjedna američka je veleposlanica pri UN-u Susan E. Rice kazala da je “zgrožena” takvim ishodom događaja i izbacivanjem seksualne orjentacije iz rezolucije te da će SAD dati sve od sebe da se sporna odluka promijeni. Glavni je tajnik UN-a Ban Ki-moon također jasno i nedvosmisleno osudio nasilje zbog seksualne orijentacije. Veliku su podršku imali od aktivista država u kojima je seksualna orjentacija i dalje razlog za zatvor, progon ili smrtnu kaznu, primjerice iz Ugande.
Moguće je da je na ishod glasovanja UN-a utjecala i promjena DADT politike, posebno jer je veleposlanica Rice, gotovo u istoj rečenici, osudila ubojstva zbog seksualne orijentacije i američku politiku skrivanja seksualne orijentacije u vojsci.
Glasovanje je bilo, kažu aktivisti, prilično napeto jer se do posljednjeg trenutka nije znalo koje će sve države koje su inicijalno podržale uklanjanje seksualne orijentacije iz rezolucije, promijeniti svoj glas. Važna je karika bila Albanija koja je odlučila stati uz SAD, a predomislile su se i druge države, poput Angole, Bahama, Barbadosa, Kolumbije, Dominikanske Republike, Ruande, Južne Afrike…
Aktivisti vjeruju da će donošenje rezolucije u UN-u utjecati i na pojedinačne države. Ali, za početak se štite životi aktivista koji rade u neprijateljski nastrojenim državama jer se sada uklanja prešutni razlog za njihovo ubojstvo. Ipak, ima država koje su ostale opasne zone za sve LGBTIQ osobe pa evo popisa da se ne biste onamo zaletjeli na odmor.
Države koje su glasovale protiv rezolucije
(i zapravo za nastavak prakse ubijanja LGBTIQ osoba)
Afganistan, Alžir, Azerbajdžan, Bahrein, Bangladeš, Benin, Botswana,
Brunei Dar-Sala, Burkina Faso, Burundi, Kina, Comoros, Kongo, DNR Koreja, DR Kongo,
Djibouti, Egipat, Gambija, Gana, Indonezija, Iran, Irak, Jordan,
Kazahstan, Kuvajt, Libanon, Libija, Malawi, Malezija, Mauritanija,
Maroko, Namibija, Niger, Nigerija, Oman, Pakistan, Katar, Rusija, Saint
Lucia, Saudijska Arabia, Senegal, Sierra Leone, Solomonski Otoci, Somalija, Sudan, Sirija, Swaziland, Tadžikistan, Tunis, Uganda, Ujedinjeni Arapski Emirati, Tanzanija, Jemen, Zambija, Zimbabwe
Suzdržani
(oni kod kojih je opasno, ali vam to neće otvoreno reći)
Bjelorusija, Butan, Kambodža, Eritreja, Gvineja, Gvineja Bisao, Gvajana,
Haiti, Jamaica, Kenija, Lao, Lesoto, Liberija, Maldivi, Mali, Mongolija,
Mozambik, Filipini, Saint Vincent i Grenadines, Sao Tome
Principe, Singapur, Sri Lanka, Surinam, Tajland, Togo, Trinidad i
Tobago, Vijetnam
Foto:braniteljski-portal.com
