autor:

Karla Horvat Crnogaj

U Kući ljudskih prava danas se raspravljalo o stanju LGBT prava na „prigodnom“ okruglom stolu povodom međunarodnog dana protiv homofobije. Dvorana je bila prilično ispunjena predstavnicima uistinu svih zainteresiranih i uključenih organizacija i skupina – od ljudskopravaških aktivista, preko predstavnika ureda za ravnopravnost spolova do nacionalnih medija i saborskih zastupnika, koji su s govornicima pokrenuli živu raspravu.

Transpitanja i zakoni u fokusu

Uvodnom riječju Gordan Bosanac iz Centra za LGBT ravnopravnost sve je prisutne podsjetio na nekoliko aktualnih pitanja i problematika vezane uz homofobiju i stanje LGBT prava u Hrvatskoj. Marko Jurčić iz Zagreb Pridea  istaknuo je da su u Hrvatskoj najneprepoznatija prava transrodnih osoba , naglasivši da je riječ o „vanjskom obilježju“: „Rodni identitet za razliku od seksualne orijentacije vidljiv je i često predstavlja svojevrstan znak raspoznavanja zbog kojeg su LGBT osobe onda izložene i nasilju i diskriminaciji.“

Sandra Benčić iz Kuće ljudskih prava nastavila je osvrnuvši se i na zakonske regulative, ustvrdivši da se dešavaju brojne izmjene zakona, te da postoje zakonski okviri suzbijanja diskriminacije, pri čemu je međutim često upitno koliko se ti zakoni primjenjuju.

Nije istina da državne instance ne čine ništa

Nakon što su aktivisti uputili na probleme LGBT populacije i nedostatnu zaštićenost ili primjenu zaštitnih mjera, prisutne predstavnice državnih instanci usprotivile su se. Tena Šimonović Einwalter iz ureda Pučkog pravobranitelja upozorila je da ured reagira na homofobne ispade, kao što je učinio nakon medijskih izjava nogometnih čelnika Mamića i Markovića. Najavila je i da će se ured uključiti u nastavak sudskog procesa protiv Mamića.

Helena Štimac Radin također je naglasila da Ured za ljudska prava s jedne strane podržava djelovanje udruga poput Zagreb Pridea, a s druge strane i da surađuju s udrugama, primjerice uvrštavanjem niza od njihove strane predloženih mjera u nacionalnu strategiju za ravnopravnost spolova.

Ako legislativa nije djelotvorna – nije niti valjana

Tijekom izlaganja govornici su često naglašavali zakonske regulative koje su u procesu mijenjanja (najavljena je i izmjena antidiskriminacijskog zakona te je ustanovljeno da se međutim ne znaju detalji o tim izmjenama, te da bi to moglo predstavljati problem kada se nacrt napokon izloži), i opetovano je naglašeno da je potrebna edukacija na širim razinama ne bi li zakoni postali efektivni.

Tome se usprotivio Šime Lučin iz publike koji je rekao da ukoliko zakoni ne funkcioniraju, ne mogu nikako, kako se dalo naslutiti iz izlaganja biti „dobrim postojećim zakonskim okvirima“. Edukacija po njemu tu neće niti dostatno pomoći, jer je najteži dio promijeniti sustav vrijednosti kod osoba s predrasudama.

Lista čekanja

Na okruglom je stolu najavljeno nekoliko izmjena koje bi trebale tijekom iduće godine pozitivno utjecati na stanje LGBT prava u Hrvatskoj – Ured pučkog pravobranitelja očito će se aktivnije uključivati u udružne tužbe protiv diskriminacije (inače, također je iznesena činjenica da LGBT udruge najaktivnije primjenjuju antidiskriminacijske mjere – od 6 udružnih tužbi koje su pokrenute, svih 6 je po pitanju diskrimanacije  po osnovi seksualne orijentacije), najavljena je izmjena antidiskriminacijskog zakona, a iz Ureda za ravnopravnost spolova su također najavili da se uspostavlja sistem nadgledanja provođenja naputaka koje dolaze iz Ureda pučkog pravobranitelja, ne bi li se spriječile situacije poput onih, da Ured pučkog pravobranitelja naloži antidiskriminacijske mjere zbog homofobnih izjava u nogometu, na koje su se organizacije hrvatskog sporta oglušile.

Do idućeg dana borbe protiv homofobije možemo dakle pratiti najavljeno – i nadati se pozitivnijem učinku instanci.