Istospolna obitelj jednako je vrijedna kao i svaka druga

dugine_obitelji

„Dugine obitelji“ okupljaju LGBT parove i pojedince koji imaju djecu, žele imati djecu ili se samo žele informirati o izazovima i lijepim stranama planiranja obitelji. Osim što uređuju forum na kojem su otvorene sve važnije teme vezane uz LGBT roditeljstvo, „Dugine obitelji“ organiziraju i druženja LGBT roditelja, kao i onih koji pokušavaju imati djecu ili za sada tek razmišljaju o tome da bi jednog dana mogli biti roditelji. O mogućnostima proširenja obitelji i LGBT majkama i očevima razgovarali smo s Danielom Martinovićem i Borisom Vrdoljakom iz „Duginih obitelji“.

Što mislite o aktualnom Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji?

Aktualni Zakon je loš i za heteroseksualne parove, a za homoseksualne apsolutno je diskriminatoran. Medicinski pomognuta oplodnja se provodi kada je dotadašnje liječenje neplodnosti bezuspješno ili bezizgledno, s tim da pravo na njega ima heteroseksualna žena bilo da je u braku, izvanbračnoj zajednici ili nije u vezi, dok na medicinski pomognutu oplodnju lezbijka koja je u istospolnoj vezi nema pravo.

Znate li možda neku lezbijku koja je pokušala ostvariti pravo na umjetnu oplodnju u Hrvatskoj?

Nismo upoznati s takvim slučajem. S obzirom na diskriminatornu odredbu zakona i medicinsku praksu, većina lezbijki niti ne pokušava umjetnu oplodnju u Hrvatskoj.

Na koji način istospolni parovi u Hrvatskoj najčešće dobivaju djecu?

Ima više načina kako istospolni parovi mogu dobiti dijete. Najčešće se to događa dogovorom npr. između lezbijskog para i poznatog donora sperme ili gej para i lezbijskog para. Uglavnom se radi o postupcima inseminacije, koji se mogu obaviti u kućnoj radinosti, ili se postupak može provesti i tako da se naruči sperma iz neke od banki sperme iz inozemstva. Drugi način je odlazak lezbijskog para na postupak inseminacije ili medicinski potpomognute oplodnje u inozemstvo. Muški parovi imaju ograničene mogućnosti roditeljstva u Hrvatskoj, s obzirom na zakonske i proceduralne prepreke pri posvajanju i nepostojanje ikakve zakonske regulative surogat majčinstva.

Da li mnogi odlaze na zahvate u inozemstvo i ako da zašto?

Znamo nekoliko lezbijskih parova koji su išli na zahvate u inozemstvo budući da takve medicinske usluge ne mogu obaviti u Hrvatskoj. Glavni razlog je jednostavno kvaliteta usluge i regulirani procesi zahvata. No, nažalost, troškovi su prilično veliki u klinikama u EU, a nekad je potrebno i više pokušaja do uspješne trudnoće. Smatramo da bi Republika Hrvatska trebala bolje regulirati svoje zakone i sustav, tako da lezbijski parovi ne moraju odlaziti u Njemačku ili Češku ukoliko žele planirati obitelj.

Zbog čega LGBT osobe u Hrvatskoj oklijevaju s širenjem obitelji?

Problem je ponajviše pravne prirode – loša ili nepostojeća pravna regulacija medicinski potpomognute oplodnje, posvajanja, surogatstva i sl. Dugine obitelji su se i počele okupljati jer je nekoliko pojedinaca i pojedinki primijetilo nedostatak informacija u javnosti o mogućim opcijama za roditeljstvo, a postoje također i određeni strahovi potencijalnih roditelja kako će njihova obitelj biti prihvaćena u društvu.

Roditelji naglašavaju važnost toga da se oni sami moraju postaviti na način da je njihova obitelj jednako vrijedna kao i svaka druga, te da zbog „zaštite” djeteta ne treba na pitanje susjeda ili prodavačice u trgovini zanijekati da su obitelj.

Kakva su iskustva LGBT osoba koja imaju i odgajaju djecu u Hrvatskoj?

Iskustva su vrlo dobra, osim vrlo rijetkih problema s učiteljicama i učiteljima. Početne reakcije okoline znaju biti neobične ili nespretne, no više se radi o tome da se u našem društvu puno osoba još nije susrelo sa istospolnim parovima s djecom. Zbog toga je vrlo važno educirati djelatnike u školstvu i zdravstvu o takvim obiteljima, a i sami LGBT roditelji smatraju da im je sve više lakše što je vidljivost LGBT populacije veća. Roditelji naglašavaju važnost toga da se oni sami moraju postaviti na način da je njihova obitelj jednako vrijedna kao i svaka druga, te da zbog „zaštite” djeteta ne treba na pitanje susjeda ili prodavačice u trgovini zanijekati da su obitelj.

Na koje aspekte zakona se LGBT osobe najčešće žale kad je riječ o planiranju obitelji?

Na loše zakonske regulative koje se tiču posvajanja i medicinski potpomognute oplodnje. Zakon o životnom partnerstvu je riješio neke probleme i situacije, no još uvijek puno toga se može i treba popraviti u puno hrvatskih zakona.

Da li postoje predrasude o majčinstvu unutar same LGBT zajednice?

Nismo čuli za takve predrasude. LGBT zajednica iznjedrila je u zadnjih nekoliko godina vrlo snažnu i povezanu grupu parova i pojedinaca, udruženih oko neformalne inicijative Dugine obitelji, koja se trudi educirati i pomoći svima koji se odluče na hrabri korak prema roditeljstvu. Dugine obitelji bore se i nastavit će se boriti protiv predrasuda i svojim primjerom ukazivati da različite obitelji postoje u hrvatskom društvu i da su vrijedne kao i sve druge.

Tekst je objavljen uz potporu Ministarstva kulture koje je financiralo Program ugovaranja novinarskih radova u neprofitnim medijima

Leave a Reply