Ne kaže se za bezveze da smo kao vrsta u zadnjih stotinjak godina svjedočili većoj, bržoj i radikalnijoj količini promjena nego u posljednjih nekoliko tisuća. Onako, od oka. Nije teško osjetiti akceleraciju. Živio sam i uživao u dobu bez Interneta i mobitela, pa opet danas mi je ono udaljeno i nestvarno koliko i ručno prepisivanje Biblija ili prekooceansko rastezanje telegrafskog kabela s euforičnom ljubavlju prema Morseovom bipanju.
Skok sa zaprežnih kola na Google bio je uistinu brz i poprilično radikalan, a iako je teško reći koliko ćemo još skokova dočekati i nadživjeti, s rapidnim rastom tehnologije i njezinim neminovnim odvajanjem u zasebni, individualni organizam, ostaje vidjeti koliko će nas i tko od nas zapravo i kako preživjeti. Elon Musk nas je već nekoliko puta upozorio da smo nadrapali. Prvo je digao paniku obavijestivši nas da nam u ovakvoj konstelaciji snaga nema spasa od umjetne inteligencije i da svijetu kad-tad prijeti Terminatorov scenarij. Onda nas je ohrabrio da ima nade, ali ne za sve – samo za one koji se planiraju brže bolje preseliti na Mars… Stoga, za očekivati je da će 2016. donijeti nove korake u oba smjera – u razvoju umjetne inteligencije, koja je svake godine “inteligentnija” nego što se itko mogao nadati (ali, srećom, još daleko od vladanja svijetom), kao i u razvoju skorašnjih ekspedicija na planet koji nas ne želi, ali mi jako želimo njega. Drugim riječima, nećemo stati uništavati same sebe, a i zašto bi kad nam to tako dobro ide?
Mars
Za očekivati je da će 2016. biti i nastavak genetske revolucije. O revoluciji koju donosi CRISPR/Cas9, nova tehnika “editiranja” ljudskog genoma, govore svi koji se ne bave HDZ-om i SDP-om, a nedavno otkriće dva gena zaslužna/kriva za inteligenciju postavlja nove potencijale u proizvodnji genijalaca. Ne treba čuditi ako će sljedeća godina, kao i nekoliko narednih desetljeća, biti stepenica ka realizaciji Wellesovog koncepta o podjeli ljudske vrste na dvije skupine: u grubo, onu s lovom koja si je platila čačkanje po genomu da bude iznad drugih i drugih, koji kopaju po kontejnerima. Gle čuda, svijet već sada sliči na takvo mjesto! I ne, nisam stoposto uvjeren u libertarijanske teze kako će sva tehnologija pa tako i ona genetska završiti kao mobiteli – prvo skupi luksuz za odabrane, onda igračka za svačiji džep pa i one koji nemaju džepove, poput stepskih ili afričkih plemena.
Ne treba čuditi ako će sljedeća godina, kao i nekoliko narednih desetljeća, biti stepenica ka realizaciji Wellesovog koncepta o podjeli ljudske vrste na dvije skupine: u grubo, onu s lovom koja si je platila čačkanje po genomu da bude iznad drugih i drugih, koji kopaju po kontejnerima.
Kako nas tehnologija mazi i terorizira u ovom bizarnom suživotu, tako i vijesti o njoj postaju sve zanimljivije i relevantnije, za politiku i društvo, koliko i svakodnevni lifestyle. Podatak je sve, trgovina informacijama bit će još vrednija nego danas, a podaci će pomoći tvrtkama da nam prodaju ono što dolazi: Googleove naočale nisu upalile jer nitko ne želi da ga na tulumu dok mota i ševi snima Glasshole iz prikrajka, ali Google Smart Contact Lense bit će novi, još luđi, pritajeniji i radikalniji pokušaj. Leće koje će zamijeniti smartphone mogle bi na tržište već u 2016. U SAD-u se radi i na tome da se društvene mreže konektiraju s hitnim službama pa će već nagodinu stanovnici nekih američkih država zvati hitnu pomoć preko Facebooka, kako ne bi morali pamtiti komplicirani 911.
Porast uporabe tzv. ‘chemsa’, sintetičkih kemikalija koje pucaju brale, obilježit će svijet droga, baš kao i zanimljiv dvosmjerni trend s kanabisom: s jedne strane, marihuana osvaja nove pobjede i ljudi je konačno sve više tretiraju kao bosiljak ili peršin, a s druge, sve je manje onih koji su zainteresirani za duvanje
Za sve koji odbijaju ostarjeti, dobra vijest: omraženi botoks uskoro će zasjeniti nova injekcija samoobnavljajućeg kolagena. Ona tijekom 2016. kreće u masovnu uporabu, što znači da se bore više neće uklanjati otrovom, nego ‘prirodnijim’ putem. Porast uporabe tzv. ‘chemsa’, sintetičkih kemikalija koje pucaju brale, obilježit će svijet droga, baš kao i zanimljiv dvosmjerni trend s kanabisom: s jedne strane, marihuana osvaja nove pobjede i ljudi je konačno sve više tretiraju kao bosiljak ili peršin, a s druge, sve je manje onih koji su zainteresirani za duvanje. Svi šmrču, kaže stara narodna, jer kokain je ipak droga kapitalizma; u Britaniji je broj korisnika marihuane pao ispod europskog prosjeka, a ista je zemlja na broju dva po koki (šampioni su španjolski nosovi).
Internetska disrupcija svega nastavit će se bez imalo milosti, a oni koji su vilama planirali istjerati Uber iz postojanja mogli bi završiti kao oni koji su proganjali Napster. Koliko puta nekome treba objašnjavati da se a) duh ne može gurnuti natrag u bocu i b) da nikada ništa nije bilo i neće ostati isto?
