Vera Pfaff
Dan prije svečanog otvaranja 28. po redu Muzičkog biennala Zagreb
, manifestacije koja već više od pola stoljeća predstavlja suvremene tekovine klasične glazbe hrvatskoj publici, razgovarali smo s Krešimirom Seletkovićem., umjetničkim ravnateljem festivala. Opsežna manifestacija počinje u subotu, 18. travnja, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, prikazivanjem opere Madame Buffault Borisa Papandopula. O praizvedbi te izgubljene opere, ali i o tome kako se glazba koristi za poticanje tolerancije te o nedavnim napisima u medijima u kojima se pod upitnik stavlja sposobnost Berislava Šipuša da obnaša dužnost Ministra kulture upravo zbog poveznice s Muzičkim biennalem Zagreb progovorio je Seletković za queer.hr.
Ako biste morali izdvojiti jedan koncert, jednog skladatelja koji će se predstaviti na ovogodišnjem MBZ, koji bi to bio i zašto?
Vrlo je teško izdvojiti jedan koncert na ovogodišnjem festivalu jer je brojka od četrdeset zbivanja doista vrlo velika. Koncept ovogodišnjeg MBZ-a je da ne izdvaja jednog skladatelja, nego u fokus ih stavlja pet: Finkinju Kaiju Saariaho, Nizozemca Michela van der Aa, Britance Thomasa Adesa i Georgea Benjamina te Brunu Mantovanija iz Francuske. Programski smo se na taj korak odlučili zbog iznimne kvalitete ranije spomenutih autora koji su uvelike prisutni na svim svjetskim pozornicama. Čitav jedan biennalski dan posvećen je njihovoj glazbi – četiri koncerta koji na programu imaju od solističkih i komornih skladbi do velikih orkestralnih u izvedbi domaćih solista i Simfonijskog orkestra hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Johannesa Kalitzkea.
Kao veliku zanimljivost, istaknuo bih i praizvedbu izgubljene opere Madame Buffault Borisa Papandopula kojom otvaramo festival. U izvedbi sudjeluju studenti Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno-tehnološkog fakulteta, u režiji Dore Ruždjak Podolski pod ravnanjem maestra Mladena Tarbuka. Partitura je napisana prije 43 godine i nedavno ju je otkrio muzikolog Davor Merkaš. Iznimno smo ponosni da će u okviru MBZ-a ta opera biti izvedena po prvi puta.
Festival postoji još od 1961. godine, ali usprkos staroj tradiciji, festival donosi i neke novosti. Riječ je o natječaju za petominutnu operu. Što pokušavate postići projektom te kako ste zadovoljni s odazivom skladatelja?
Natječaj za petominutnu operu rodio se kao plod dužeg razmišljanja. Htjeli smo time potaknuti skladatelje i na neki način dodatno proširiti prisutnost MBZ-a u europskim i svjetskim okvirima. Rezultat je zapanjujući – na natječaj pod šifrom se prijavilo preko stotinu partitura od kojih je ispravna bila 81.! Prvi žiri u sastavu Zygmunt Krauze, skladatelj, Mladen Tarbuk, skladatelj i dirigent i Edo Mičić, dirigent, izabrali su deset najboljih partitura koje ćemo čuti na koncertu 21. travnja u Hrvatskom glazbenom zavodu u 19.30 sati. Izvest će ga Monika Cerovčec, sopran i Krešimir Stražanac, bas-bariton, uz festivalski ansambl pod ravnanjem Saše Britvića. Pobjednika natjecanja će proglasiti žiri u sastavu: Zoran Juranić, skladatelj i dirigent, Nikša Bareza, dirigent, Daniel Matej, skladatelj i dirigent, Đuro Živković, skladatelj a jedan ravnopravni glas ima publika. Pobjednik dobiva narudžbu za operu za 2017. godine. Finalisti dolaze iz sljedećih zemalja – Grčka, Argentina, dvoje belgijskih skladatelja, Poljska, Kanada, Švicarska, dva skladatelja iz Švedske te Francuska.
Donosi li 28. MBZ još neke novine?
Na 28. MBZ-u bit će podosta novosti – među njima je i jedna zanimljiva nova forma. Riječ je o Soap-operi koju je napisalo pet hrvatskih skladatelja (Mladen Tarbuk, Mirela Ivičević, Zoran Juranić, Silvio Foretić i Gordan Tudor) na dramaturški predložak Irene Škorić, sve u koprodukciji s Kulturom promjene Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu i Cantus Ansambla. Prve četiri epizode izvedene su u koncertnoj sezoni Cantus Ansambla na četiri koncerta, dok će integralna izvedba biti u okviru MBZ-a u teatru &TD 22. travnja u 21.30 sati.
Također je možda zgodno izdvojiti i projekt Gerrieta K. Sharme Oblivious to Gravity V (Nesvjesni sile teže V) koji sklada kompoziciju baš za Francuski paviljon čime paviljon postaje instrument i to je peta u nizu njegovih „zgrada-skladbi“.
Uz nabrojeno, MBZ se bavi i određenim pedagoškim radom, pa su već u tijeku radionice na kojima se vježbaju tzv. otvorene i grafičke partiture koje će tijekom biennalskog tjedna izvesti Veni Academy iz Slovačke u suradnji s Grupom za novu glazbu Glazbenog učilišta Elly Bašić i HR projektom (voditeljice Maja Petyo Bošnjak i Katarina Krpan) pod ravnanjem Daniela Mateja i Mariana Lejave iz Slovačke.
To je samo dio onoga što nas čeka tijekom osam dana, od 18.-25. travnja ove godine. Pozivam sve zainteresirane da pogledaju službenu stranicu MBZ-a www.mbz.hr.
Piše u programskoj knjižici da se MBZ vodi dvjema osnovnim idejama, a te su visoka kvaliteta glazbene produkcije te tolerancija. Kako objašnjavate ovu potonju?
Glazba kao takva apsolutno nikada ne čini distinkciju. Glazba je univerzalna kao i njezin jezik. Ona je tu da spaja a ne razdvaja i samim time promiče svaku vrstu tolerancije. Pitanje tolerancije svakako je pitanje osobe, a ne glazbe.
Na 28. Muzičkom bijenalu Zagreb nastupit će 700 umjetnika i ansambala iz čitavog svijet. Koje su glavne prepreke u priređivanju ove manifestacije?
Veliku manifestaciju kao što je MBZ sigurno nije moguće pripremiti u kratko vrijeme. Tim koji priprema festival naporno radi već skoro pune dvije godine na realizaciji ovako složenog i zahtjevnog programa. Uži krug ljudi koji radi na produkciji broji pet osoba – Frano Đurović, umjetnički savjetnik, Marija Saraga, glavna producentica, Mirna Gott i Milijana Linta, producentice. Organizacijski problemi na koje nailazimo iziskuju veliku količinu energije i strpljivosti svih strana kako bi se sve moglo uskladiti. Ipak, četrdeset događanja u tijeku tjedan dana zahtjeva sinkronizaciju svih institucija i izvođača, kao i organizaciju njihovih termina za probe. Mislim da je sve pod kontrolom i da nema nekakvih većih prepreka za nesmetano odvijanje festivala.
U trenutku kad se sve velike kulturne institucije bore za svakog posjetitelja, a tzv. „audience development“ igra ključnu ulogu u gotovo svim umjetničkim projektima Europe, kakvu posjećenost vi očekujete na događanjima? Kako diše Hrvatska publika po pitanju suvremene klasične glazbe?
MBZ u posljednjih nekoliko godina bilježi porast zainteresiranih slušatelja i gledatelja. Programska koncepcija je takva da prihvaća sve interesantne žanrove koji imaju dodirne točke sa suvremenom glazbom. Mislim da je taj način programiranja uvelike utjecao na razvoj publike koja prihvaća novi izričaj i svesrdno se trudimo kako bi otvorili festival mladim ljudima i novoj publici. Dakako da je naglasak programa na suvremenoj klasičnoj glazbi, ali to nikako ne umanjuje potrebu za novim utjecajima te se nadam će svatko u programu pronaći ono što mu je zanimljivo.
U nedavnim raspravama o situaciji u Ministarstvu kulture spominjao se i Muzički biennale Zagreb. Kako vi komentirate optužbe Udruge Promo upućene gospodinu Berislavu Šipušu da je odobrio financijska sredstva MBZ-u upravo zato što je i sam bio umjetnički ravnatelj manifestacije?
Tijekom svoje polustoljetne povijesti MBZ je bio prepoznat kao vrlo važan festival koji je uvijek dobivao značajnu financijsku potporu od Ministarstva kulture i Grada Zagreba. To je bilo tako i za ministarskog mandata Jasena Mesića i Bože Biškupića, kao i za svih prethodnih ministara kulture RH i ne pronalazim razloge za tako otvorene napade na festival kao i njegovog bivšeg umjetničkog ravnatelja. MBZ je međunarodni festival ucrtan na europskoj i svjetskoj karti već dugi niz godina i financira se iz potpore ranije navedenih institucija na čemu smo im iznimno zahvalni. Također zahvaljujemo svim brojnim suradnicima, partnerima, podupirateljima i prijateljima bez kojih festival ne bi mogao opstati.
Berislav Šipuš nastupit će na MBZ-u kao dirigent i skladatelj. Vidite li ga u ulozi Ministra kulture?
Berislav Šipuš vrstan je poznavatelj glazbenih jezika i stilova 20. stoljeća, i bio bi nam velika pomoć za praizvedbe 10 kratkih, petominutnih opera, ali na festivalu neće nastupiti kao dirigent već samo kao autor. U nekim ranijim planovima je postojala i ta mogućnost, ali obveze koje ima zamjenik ministra kulture naprosto nisu dopustile da gospodina Šipuša vidimo i u ulozi dirigenta. Umjesto njega, finale natječaja petominutne opere vodit će maestro Saša Britvić.
Razvoj situacije koji se dogodio u Ministarstvu kulture naprosto ne mogu komentirati jer politika i umjetnost rijetko pronalaze zajednički jezik. Pritom Berislavu Šipušu iskreno želim malo više vremena za komponiranje i uistinu žalim što nemamo njegovu praizvedbu na ovogodišnjem festivalu.
