autor:

Nakon najava da bi se građanski odgoj u školama mogao ukinuti ili prebaciti u kategoriju međupredmetne nastave (KlikKlik), inicijativa GOOD (Gong, Documenta, Zagreb pride, Lori, Zelena akcija, Ženska soba, ..) i Platforma 112 održale su konferenciju za novinare na kojoj su poručile da Vlada treba imati političku odgovornost i od jeseni u škole uvesti građanski odgoj i obrazovanje.

‘Mladi se ne rađaju kao fašisti ili demokrati, niti kao tolerantni ili netolerantni, oni takvima postaju tijekom svojega odrastanja, a društvo im ni nakon 25 godina od tranzicije nije dalo oruđe za razmišljanje o tome s obzirom na to da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih država koje nisu prepoznale da je građansko obrazovanje važno za izgradnju demokratske političke kulture’, upozorio je profesor Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti.

‘Kukuriku koalicija se u svom dokumentu pod nazivom ‘Plan 21 – Na pola puta’ hvalila da će građanski odgoj i obrazovanje od jeseni 2014. uvesti u škole, a sad se događa da, kako možemo iščitati iz izjava novog resornog ministra, a od toga odustaju. Nije, naime, dovoljno da građansko obrazovanje bude međupredmetno jer istraživanja pokazuju da je u tom slučaju njegova učinkovitost slabija, pri čemu je on svačija obaveza, ali ničija odgovornost’, dodao je.

‘Odustajanje od uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja porazno je i za novog ministra i za ovu Vladu, a Hrvatsku svrstava na nisku razinu političke kompetencije’, istaknula je Emina Bužinkić, predstavnica GOOD inicijative.

U priopćenju podsjećaju da je u Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK) građanska kompetencija opisana kao jedna od temeljnih kompetencija, dok istraživanja pokazuju kako mladi ne posjeduju znanja i vještine potrebne za odgovorno demokratsko građanstvo, a smatraju ih važnima za život u suvremenom društvu. Nadalje, potvrđena je i povezanost nedemokratskih stavova i neznanja te formalno obrazovanje može i treba imati važnu ulogu u razvoju demokratskog građanstva.

Zaključuju kako djeca i mladi imaju pravo razviti svoju građansku kompetenciju kao jednu od ključnih kompetencija potrebnih za svakodnevni život u zajednici, a društvo ima odgovornost osigurati im uvjete za to unutar odgojno-obrazovnog sustava. Navode i da je uvođenje zasebnog predmeta građanskog odgoja, a ne tek u statusu međupredmetnog, neophodno za puni razvoj građanske kompetencije učenika.

Zbog svega toga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta treba uložiti napore u sustavno i kvalitetno uvođenje i provedbu građanskog odgoja i obrazovanja želimo li dugoročno osigurati kvalitetu demokracije i ljudskih prava.