Nakon što je početkom mjeseca na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojen Akcijski plan za suzbijanje homofobije i transfobije u Europskoj uniji, autorica izvješća Ulrike Lunacek u intervjuu za crnogorski portal SheLovesHer (KlikKlik) odgovara na pitanja vezana uz sam izvještaj, ali i situaciju s pravima LGBT osoba u Crnoj Gori.
Izvještaj prenosimo u cijelosti:
Q: Gospođo Lunacek, da li bi ste mogli lezbijskoj i široj crnogorskoj javnosti ukratko predstaviti dokument nedavno usvojen u Europskom parlamentu (plan EU protiv homofobije i diskiminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta)?
A: Kako statistički podaci pokazuju, diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta je i dalje više nego vidljiva u Evropi. LGBT omladina je u školama često izložena maltretiranju, transseksualne osobe se u zdravstvenim ustanovama često suočavaju sa raznim predrasudama, istopolni parovi nailaze na loš tretman u hotelima, a LGBT osobe bivaju otpuštene sa svojih radnih mjesta zato što su to što jesu.
Osim toga, ovakve se pojave mogu sresti bilo gdje u Europi. Čak i u otvorenom i liberalnom gradu kao što je to Amsterdam, polovina istopolnih parova ne šeta ruku pod ruku zbog straha od reakcije drugih.
Ovaj izvještaj predstavlja preporuku Parlamenta upućenu Europskoj komisiji, koja bi trebala predložiti neophodne strategije i propise, i zemljama članicama EU. Poziva ih na borbu protiv diskriminacije LGBTI osoba u svim sferama života. Izvještajem smo obuhvatili sve relevantne oblasti javne politike EU i zemalja članica, i pružili konkretne preporuke za borbu protiv homofobije i diskriminacije, na primjer u oblasti zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva, davanja azila, pružanja roba i usluga, sloboda okupljanja i govora, govora mržnje i zločina iz mržnje. Nakon što smo obuhvatili sve ove oblasti, apeliramo na Komisiju i zemlje članice da prevaziđu njihov dosadašnji nesistematični pristup.
Također, ne tražimo ništa drugo do sličnu strategiju borbe protiv diskriminacije kakva već postoji kada su u pitanju druge manjine, kao npr. Romi ili osobe sa invaliditetom.
Q: U čemu je značaj preporuke, i da li činjenica da preporuka nije obavezujuća umanjuje njezin značaj?
A: Preporuka pokazuje da je stav Parlamenta prema LGBT osobama čvrst i pozitivan. Preporuka je zaista neobavezujuća, imajući u vidu to da Evropski parlament nema moć da inicira zakonodavne procedure. Međutim, samo usvajanje izvještaja ukazuje na to da Europski parlament veoma ozbiljno shvaća prava LGBT osoba.
Osim toga, nismo sami na našem putu ka stvaranju plana EU protiv homofobije i diskriminacije. Još jedanaest zemalja članica je uputilo poziv Komisiji da započne takav proces. Neformalno, čak još više zemalja je nagovijestilo da bi željele da Komisija izradi plan.
Pored toga, tamo gdje Parlament zaista ima odlučujuću moć nećemo se libiti da ju i iskoristimo, da bi donijeli pozitivne rezultate za LGBT osobe. Na primjer, u politici proširenja ćemo nastaviti upozoravati vlade zemalja kandidata na njihovu obavezu zaštite prava LGBT osoba. To znači da se pozitivni zakoni protiv diskriminacije moraju provoditi, da se zločinima iz mržnje i govoru mržnje prema LGBT osobama mora stati na put, da policija mora organizirati zaštitu povorki ponosa od nasilnih napadača, i da počinioci takvih nasilnih djela moraju odgovarati pred sudom.
Q: Europska LGBT zajednica smatra da je usvajanje izvještaja velika pobjeda progresivnih i naprednih snaga. Kakvo je Vaše mišljenje o tome kako će ovaj izvještaj biti prihvaćen u zemljama koje su u procesu pristupanja EU?
A: Ovaj izvještaj o planu EU je također značajan za LGBT osobe i njihove saveznike u zemljama koje se nalaze u procesu pristupanja iz razloga što predstavlja primjer onoga sto se može i treba učiniti da bi se osiguralo da lezbijke, gej, biseksualne i transeksualne osobe u budućnosti žive život bez straha. Zahtijeva promjenu zakonodavstva, ali također zahtijeva i promjenu u načinu razmišljanja, otvaranje srca i uma, i prihvaćanje činjenica da LGBT osobe jednostavno postoje (kao što su i postojale u svakom trenutku kroz povijest, u svim dijelovima svijeta i u svim kulturama). Ljudi jednostavno ne odlučuju u koga će se zaljubiti, tako da bi se svi onda trebali osjećati slobodno da žive tu ljubav bez straha.
Q: Posvetili ste sav svoj život promoviranju ljudskih prava i sloboda. Crnogorska LGBT zajednica u Vama vidi snažnog zaštitnika, prijatelja i pristalicu. Vaš napor je značajno ubrzao cjelokupan proces. Vi ste otvoreno podržali našu suradnju sa Vladom. Danas imamo prvu LGBT nacionalnu strategiju i primjenjujemo je uspješno. Koje su Vaše primjedbe na sadašnje stanje u Crnoj Gori, i koja bi bila Vaša poruka kako našim donosiocima odluka, tako i LGBT zajednici?
A: U nedavnom izvještaju Europskog parlamenta o Crnoj Gori, čija sam ja bila Green/EFA izvjestiteljica iz sjene, jasno je naglašeno da je Crna Gora napravila značajan napredak povodom spremnosti Vlade da izgradi strategiju zajedno sa LGBT zajednicom i njezinim saveznicima, ali još se mnogo toga treba učiniti da bi se postiglo ono oslobođenje od straha koje sam spominjala u mom odgovoru na Vaše treće pitanje. Također, veoma žalimo zbog činjenice da je prvi gej aktivist morao napustiti zemlju i tražiti azil zbog prijetnji koje su mu bile upućivane.
Stavak 26 ovog izvještaja prema ovom pitanju odnosi se na sljedeći način: ‘Europski parlament izražava zabrinutost zbog visoke razine netolerancije prema gej osobama u Crnoj Gori, s čestim nasiljem i nasilnim prijetnjama, kao i čestim govorom mržnje protiv aktivista za prava gej osoba; žali zbog činjenice da je najistaknutiji LGBTI aktivist, iz sigurnosnih razloga, zatražio azil u inozemstvu; međutim, pozdravlja novu strategiju Vlade za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba, ali naglašava da se treba obratiti pažnja na njezinu implementaciju; posebno podvlači potrebu da se javnost educira i obavijesti o tome kako pomoći u promjeni stavova; posebno iznosi pohvale na račun Vlade i policije za njihovu podršku i olakšavanje ovogodišnjih prvoodržanih povorki ponosa u Budvi i Podgorici; naglašava da anti-gej nasilje tokom trajanja povorki treba u potpunosti istražiti, a da počinioci trebaju biti privedeni pravdi; ohrabruje vlasti da dodatno promoviraju toleranciju prema LGBTI osobama i da kaznena dijela rješavaju pravovremeno; naglašava potrebu da se poboljša društvena prihvaćenost i okonča anti-gej diskriminacija’.
Ali sve u svemu Crnu Goru i aktivnosti koje razvijaju Vlada i civilno društvo vezane za LGBT zajednicu promatram kao primjer za druge zemlje u regiji.
