Izložba o nacističkom progonu homoseksualaca u Splitu
autor:
Darko VinketaIzložba “Različite obitelji, ista ljubav” u Splitu
U suradnji sa splitskim Domom mladih izložba “Nacistički teror nad homoseksualcima od 1933. do 1945.” biti će predstavljena i splitskoj javnosti te samim time ju upozoriti na jednu od najprešućivanijih tragedija Drugog svjetskog rata. Otvaranje izložbe biti će u četvrtak 16. siječnja s početkom u 20h u Domu mladih u Splitu.
Izložba “Nacistički teror nad homoseksualcima od 1933. do 1945.” prvi puta je postavljena u Zagrebu 2008. godine te je izložbom po prvi put u Hrvatskoj potegnuto pitanje nacističkog progona homoseksualaca. U svibnju 2010. godine izložba je postavljena u Rijeci u izložbenom prostoru Filodrammaticae uz prisutnost tadašnjeg riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, a te iste godine postavljena je i u Puli na poziv organizatora 7. AntiFa festa kojim se otvorio festival. Međutim, uz gostovanja u Hrvatskoj, bitnost ove izložbe prepoznali su i izvan granica Republike Hrvatske te je izložba postavljena u Muzeja grada Beograda u 2011. godini, a u rujnu 2012. godine izložba je bila postavljena i u Skopju.
Izložba se sastoji od 150 arhivskih fotografija, tekstova i dokumenata, koji prikazuju opću i osobne povijesti oko 100.000 osoba uhićenih zbog istospolne orijentacije, prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dokumentaristički je prikazan razvoj sustavne državne homofobije u nacističkoj Njemačkoj i mehanizama progona koji su, u određenoj mjeri, ostali na snazi do 70-ih godina 20. stoljeća.
Cilj izložbe je predstaviti povijesne činjenice korištenjem autentičnih dokumenata iz razdoblja nacizma i podići svijest o stradanju i patnji gejeva i lezbijki pod nacističkim režimom, ne bi li se omogućilo sučeljavanje sa stereotipima o LGBT osobama u društvu, promoviralo toleranciju prema manjinama i potaklo različite društvene čimbenike da se uključe u dijalog o promociji antifašističke ideologije i ukidanju predrasuda prema osobama drugačije seksualne orijentacije.
Sličan projekt pokrenut je u Tel Avivu gdje je jučer otkriven memorijalni centar koji odaje počast gej žrtvama holokausta (KlikKlik).
„Kao kozmopolitski grad i međunarodno gej središte, Tel Aviv će ponuditi memorijalno mjesto koje je u svojoj suštini univerzalno. Što se mene tiče, ovo nije spomenik, već mjesto – mjesto tišine koje će pozivati posjetitelje da sjednu, razmišljaju i budu u samoći“, kazao je autor projekta.
Riječ je o gostujućoj izložbi Queer Zagreba koja je prvi put predstavljena u Hrvatskoj u rujnu 2008, a realizirana je u suradnji s muzejima holokausta u Washingtonu i Berlinu. Poseban naglasak je na razdoblju od 1933. do 1945, kao periodu sustavnog progona gejeva u kojem je uhićeno više od 100.000 muškaraca, a do 15.000 završilo je u koncentracijskim logorima, gdje je većina i okončala živote. U logorima su homoseksualci simbolično bili obilježavani ružičastim trokutima.
Specifičnost LGBTIQ žrtava je u tome što njihov progon nije zaustavljen završetkom rata, već su neki od njih morali nastaviti služenje zatvorskih kazni i po savezničkom oslobađanju iz logora. Zakonska osnova koja je omogućila nacistički teror nad LGBT osobama bila je na snazi od 1871. godine, dakle – mnogo prije pojave nacističke ideologije, dok je nacistička revizija Kaznenog zakona 1934. godine, u dijelu koji se odnosi na gej muškarce, ostala aktualna više od 20 godina nakon rata.
Tek se ponovnim buđenjem pokreta za prava LGBT osoba krajem 60-ih godina 20. stoljeća počela stvarati klima da se povijest sustavno pozabavi i LGBT žrtvama nacističkog režima.
Njemački parlament je 2002. godine amnestirao sve LGBT žrtve nacizma, a vlada im je 2008. odala počast podizanjem spomenika u Berlinu. Neke zemlje danas stvaraju ne samo temeljne okvire tolerancije različitosti, već razvijaju politike koje se zalažu za potpuno prihvaćanje LGBT identiteta kao ravnopravnog, u širokom spektru ljudske seksualnosti.
Komentirajte!