autor:

Darko Vinketa

Predstavnici Zagreb Pride-a i Kontre komentirali su za Crol.hr (KlikKlik) prijedlog Zakona o životnom partnerstvu (KlikKlik)

Iz Zagreb Pridea očekuju da će ministar Bauk održati svoje obećanje, odnosno da će Zakon o životnom partnerstvu urediti postojeće stanje u kojima se LGBT obitelji u RH nalaze, te da se osim u imenu “brak” i zajedničkim posvajanjima neće inzistirati na drugim razlikama. Ali ističu i kako se zalažu za bračnu jednakost što, uz civilno partnerstvo, imaju sve zemlje koje su je ozakonile.

“To za nas znači da Zakon o životnom partnerstvu mora urediti i one LGBT obitelji koje u RH žive s vlastitom djecom. Točnije, Zakon mora urediti odnose npr. žene, lezbijke, koja živi u partnerstvu s biološkim ili usvojenim djetetom svoje životne partnerice”, smatra Marko Jurčić, koordinator Zagreb Pridea i član radne skupine koja od rujna 2012. radi na Zakonu.

To je moguće urediti na dva načina, nastavlja Jurčić, ovisno o načinu planiranja obitelji: u slučaju da je poznat drugi roditelj, npr. biološki otac, ta žena mora moći odlučivati o svakodnevnim pitanjima o tom djetetu, točnije, Zakon je mora tretirati kao i svaku drugu pomajku.

“Drugo, ukoliko je drugi biološki roditelj nepoznat – zato što je dijete planirano pojedinačnim usvajanjem, medicinski potpomognutom oplodnjom u RH (za slučaj da se radi o neplodnoj ženi, s time da treba naglasiti da sadašnji Zakon o MPO izravno diskriminira žene u istospolnim zajednicama, što znači da RH ne liječi neplodnost nekih žena, što je monstruozno) ili izvan RH (gdje je moguće podvrgnuti se MPO-u i u slučajevima kada se ne radi o liječenju neplodnosti), dogovorom žene i donatora sperme, inseminacijom ako i gdje je to moguće te bilo kojom drugom metodom – tada očekujemo da životna partnerica koja živi s tim djetetom i koja ga je planirala skupa sa svojom partnericom ima jednaka roditeljska prava i obveze prema tom djetetu kao i osoba koja je u rodnom listu upisana kao majka“, objasnio je Jurčić.

Nakon što Ministarstvo uprave objavi Nacrt prijedloga Zakona o životnom partnerstvu počinje javna rasprava koja traje 30 dana. U tih 30 dana Zagreb Pride očekuje što veći angažman LGBT zajednice.

Sanja Juras iz Kontre kaže: “Udruge Kontra i Iskorak od samog početka zalažu se za reguliranje zaštite obiteljskog života istospolnih obitelji kroz Obiteljski zakon i postojeće institucije braka i izvanbračne zajednice. Reguliranje ovog pitanja kroz zaseban zakon i zasebne institucije šalje negativnu poruku javnosti da su osobe koje žive u istospolnim obiteljima građani drugog reda, odnosno da su prijetnja većinskim obiteljima i društvu u cjelini”, istaknula je Juras.

Dodaje i kako reguliranje ovog pitanja kroz zaseban zakon otvara mogućnost i da se ne obuhvate sva prava i obveze koji su dostupni raznospolnim obiteljima kroz institucije braka i izvanbračne zajednice, bilo namjerno ili iz razloga što je teško obuhvatiti sva prava koja uživaju bračni i izvanbračni parovi kroz druge zakone.

Vidljivo je, kaže, već kroz trenutni prijedlog Zakona o kojem raspravlja radna skupina, da određena prava koja su dostupna raznospolnim parovima nisu obuhvaćena – primjerice pravo na zdravstveno osiguranje po partneru i plaćeni dopust u slučaju smrti partnera. Nadalje, o pravima djece koja žive u istospolnim obiteljima raspravlja se na način da se razmatra koji opseg prava je politički najpodobnije pustiti u saborsku proceduru, što je potpuno neprihvatljivo jer se radi o zaštiti ljudskih prava te djece.

Naglasila je i kako Vlada prilikom izrade zakonskih rješenja koja zadiru u temeljna ljudska prava ne bi smjela raditi kompromise ovisno o stavovima Crkve ili konzervativnog dijela građana.

“Prilikom izrade bilo kojeg zakonskog prijedloga trebalo bi se voditi najboljim rješenjima drugih zemalja, a to se ovdje nije dogodilo. Naime, u deset država EU već se pokazalo kako registrirana partnerstva nisu dovoljno dobro rješenje, pa je izglasana bračna jednakost kako bi se u potpunosti ukinula diskriminacija istospolnih obitelji. Umjesto da se vodi primjerima zemalja s višom razinom zaštite ljudskih prava, naša je Vlada odlučila izraditi zakonsko rješenje koje je u tim zemljama napušteno kao neadekvatno. To u konačnici nije dobro, jer kad se neko zakonsko rješenje donese, pitanje je kada će se naći na ponovnom razmatranju, a u međuvremenu ćemo se svi morati nositi s njegovim manjkavostima i činjenicom da su neka prava istospolnim obiteljima uskraćena.”, kazala je Juras.