autor:

Dina J.

Danas se u Novinarskom domu s početkom od 11 sati održao poprilično burni okrugli stol na temu ”Hoće li referendum o braku ugroziti prava LGBT osoba“.

Prisutni su bili Peđa Grbin u ime ministra uprave Arsena Bauka, Gordan Bosanac, voditelj Centra za mirovne studije i jedan od pokretača udruge Iskorak i festivala Queer Zagreb, Marko Jurčić, organizator Zagreb Pridea, Sanja Juras, koordinatorica Kontre i Ženske mreže, Marijana Petir, vanjska članica saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ladislav Ilčić iz udruge GROZD, prof.dr. Robert Podolnjak, Pravni fakultet u Zagrebu, Krešimir Planinić, odvjetnik građanske inicijative U ime obitelji i dr. Željka Markić, predstavnica građanske inicijative U ime obitelji.

Prisutni debatanti dali su svoje mišljenje o temi okruglog stola, a prvi se velikom broju okupljenih obratio Marko Jurčić iz udruge Zagreb Pride koji smatra kako će referendum građanske inicijative U ime obitelji ugroziti prava LGBT osoba te da se to smatra diskriminacijom. „Jedna skupina građana želi Ustavom onemogućiti drugu skupinu građana“, napomenuo je Jurčić te je upitao sve prisutne “želimo li biti u društvu naprednih zemalja ili želimo biti poput primjerice Bjelorusije, Ukrajine ili Mađarske?”

S Pravnog fakulteta je došao Robert Podolnjak koji je upozorio kako su ustavni suci, a što je rijetki slučaj, o ovom referendumskom pitanju i inicijativi dali jednako mišljenje jer smatraju kako Ustavni sud treba imati jedini pravo odluke o raspisivanju referenduma te da je ovo prvi put da se narodnom incijativom želi promijeniti Ustav. Na neki način pohvalio je čak takvu inicijativu te napomenuo kako inače Sabor RH ne pita građane za promjene koje unose u Ustav te da je to u biti primjer nedostatka neposredne demokracije. „Predstavničko tijelo je dužno raspisati referendum!“, upozorio je Podolnjak te nastavio kako jedino što može biti sporno u svemu jest samo pitanje referenduma o kojemu treba odlučiti Ustavni sud, a uloga Sabora je da upita sud da li je pitanje u skladu sa Ustavom.

Peđa Grbin, koji je na okrugli stol došao umjesto ministra Bauka slaže se s Markom Jurčićem te tvrdi kako bi raspisivanjem referenduma „došlo do ograničavanja prava jedne zajednice“ te da bi došlo do „jasne diskriminacije jednog dijela građana Republike Hrvatske“. Pokušao je okupljenima pojasniti kako demokracija nije apsolutno pravo većine da manjini nameće svoje vrijednosti te je upitao: „Koga ugrožava da se LGBT osobama priznaju ista prava koja uživaju svi građani Republike Hrvatske?“ te da ne treba dizati inicijativu na taj način da pobija odluke ostalog demokratskog svijeta. „Hrvatski sabor je donio zaključak kako se potpisi trebaju kontrolirati, te nakon što to bude okončano, odlučiti će se hoće li se raspisati referendum“, zaključio je Grbin.

Marijana Petir, vanjska članica saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina upozorila je pak da u Obiteljskom zakonu stoji da je brak zajednica muškarca i žene te da ne shvaća „otkud takav strah da bi se samo učvršćivanjem i jasnom definicijom braka u Ustavu moglo bilo koga ugroziti“ jer, nastavlja, „brak nije ljudsko pravo“ te da su se na današnjem okruglom stolu okupile osobe koje polaze od različitih ideoloških vrijednosti, a da država treba regulirati opće dobro. Istaknula je kako treba razlikovati osobna i zakonska prava jer da je ona protiv ugrožavanja ljudskih prava. Napomenula je kako postoji zakon kojim su regulirane istospolne zajednice te da protivljenje unošenju ove odredbe nema smisla jer da LGBT osobe već imaju sva prava za koje se bore.

Marko Jurčić je morao odgovoriti na to te je napomenuo kako iako zakon postoji ne postoji niti jedna sudska presuda koja bi bila dokaz da se to pravo može konzumirati. „Treba napraviti bolje rješenje“, upozorio je Jurčić te nadopunio navod Marijane Petir da brak nije ljudsko pravo, ali da obiteljski život jest ljudsko pravo.

Grbin je dakako odgovorio Marijani Petir da se država zalaže za opće dobro, no da je očigledno „da Vlada drugačije vidi koje je opće dobro svih građana“ kao i da Vlada ne može dozvoliti da se kroz zakonodavni proces ne prihvaćuju činjenice kako se okolnosti mijenjaju.

Sanja Juras upozorila je kako su se iznijele mnoge netočne činjenice te je još jednom upozorila kako zaštita obiteljskog života jest jedno od temeljnih ljudskih prava te da se obiteljski život istospolnih parova treba zašititi. Juras smatra kako inicijativa U ime obitelji želi spriječiti civilizacijski razvoj te da šalje poruku da su LGBT osobe manje vrijedne. Sama poruka, upozorava Juras, je negativna i uzrok je diskriminacije: „Treba uzeti u obzir kako ovom inicijativom neće biti pogođene samo LGBT osobe nego svi građani i građanke ove zemlje jer se ljudska prava ne smiju biti predmetom referenduma!“

Nakon dužeg iščekivanja, okupljenima se obratila i Željka Markić, inače predsjednica sporne inicijative koja smatra da pitanje koje su postavili ne krši ljudska prava iz razloga što odredba da je brak zajednica muškarca i žene već postoji u Obiteljskom zakonu. Pozvala se također na zakon o istospolnim zajednicama koji, prema njezinim riječima, daje LGBT osobama sva prava koja oni inače traže na što su okupljeni reagirali prilično burno te ih je gospođa Markić zamolila za „toleranciju i pristojnost“. „Nama je bilo važno nakon izjava ministara Matića, Bauka, Pusić da će se istospolna zajednica izjednačiti s brakom, omogućiti građanima Republike Hrvatske da kažu što oni misle“, istaknula je Markić te napomenula da je osnovni problem temeljno nepoštivanje demokracije, odnosno prava građana te da je „sigurna da će vlast RH raspisati referendum“. Istaknula je kako LGBT osobe, kao i LGBT udruge imaju pravo također sakupljati potpise na isti način kako su ih sakupljali i oni jer da hrvatsko društvo ima priliku odrediti tako važno pitanje kao što je brak.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije i Queer Zagreba je istaknuo da je bitno razumijeti karakter ove inicijative koja u „nepovoljan položaj stavlja i samohrane roditelje, njihovu djecu te da je duh ove inicijative temeljno nedemokratski“ te da kada bi „demokracija bila samo procedura i kada bi vlast bila samo čuvari te procedure, vrlo brzo bismo ostali bez te demokracije“. Kao potvrdu svoje tvrdnje pročitao je nedavnu odluku Ustavnog suda o zdravstvenom odgoju koja je dokaz kako demokracija nije samo procedura jer da je jasno izraženo stajalište da demokracija nije da stajalište većine mora prevladati te da je potrebno „izbjegavati iskorištavanje dominantnog položaja“.

„Većina ne može onemogućavati prava manjine jer time kršimo demokratski princip te kriza nastaje kada Ustavni sud uopće dozvoli da ovakvo pitanje ode na referendum“, izjava je kojom je Bosanac „zaradio“ gromoglasan pljesak iz publike te je napomenuo da upletati se u ustavnopravni poredak jer postoji „strah, odnosno homofobija, je previše“. „Očekujem da će Ustavni sud odigrati svoju ulogu i zaštiti demokraciju u Republici Hrvatskoj“, zaključio je Bosanac.

Kao primjer da sudovi imaju ulogu zaštite temeljnih ljudskih prava, Podolnjak s Pravnog fakulteta je spomenuo nedavnu odluku suda u Kaliforniji koji je nakon 13 godina ukinuo referendumsku odluku kojom je odlučeno da je brak zajednica muškarca i žene te da je ta odluka dokaz sudske uloge. No, opet s druge strane istaknuo je slučaj Slovenije u kojemu su građani na referendumu odlučili kako neće izjednačiti prava istospolnih zajednica s pravima heteroseksualnih zajednica.

Petir je i dalje nastavila sa promicanjem tradicionalističkih vrijednosti te je istaknula kako niti jedan međunarodni dokument ne obvezuje državu da istospolnim parovim omogući sklapanje braka te da „država mora uzeti pod zaštitu obitelj jer je obitelj postojala prije države“ te da sve što Vlada radi jest diskriminira sve osobe koje su  potpisale za održavanje referenduma.

Ladislav Iličić iz GROZD-a krenuo je u nekorektan napad na LGBT osobe i upitao koga u biti ugrožava ovaj referendum te ih je još jednom, neinformirano usporedio s pedofilima i zoofilima, a pozvao se i na gostovanje Gerta Hekme no okupljeni u prostoriji su ga prekinuli u njegovom izlaganju na što je on reagirao zamolbom da okupljeni razmišljaju „pristojno“. Sanja Juras ga je upozorila, jednako kao i moderatorica kako njegove tvrdnje nisu pristojne te da „LGBT osobe nemaju jednaku pravnu zaštitu u Hrvatskoj, da nemaju pravo na nužno nasljeđivanje kao i na cijeli niz prava i obaveza koje uživaju raznospolni bračni i vanbračni parovi.“

Željka Markić je napomenula kako se većina javnih protivnika referenduma financira iz proračuna Republike Hrvatske da LGBT udruge ne predstavljaju sve LGBT osobe u Hrvatskoj jer da postoji „dobar dio ljudi koji se ne slaže s agresivnom kampanjom koju provode LGBT udruge“ te da se koristi politička moć da se građane onemogući da kroz referendum izraze svoje mišljenje. Njene izjave opet su potaknule reakciju publike na što je ona reagirala zamolbom da ju se „obrani“, što je iskomentirao Gordan Bosanac: „Čim iznosimo stajalište koje je suprotno našemu, automatski to gledamo kao napad na osobu, a iznošenje činjenica dijametralno suprotnih vrijednosti je dio javnog dijaloga“ te je utješio gospođu Markić kako se „ne treba osjećati ugroženo i da je sve u redu“. S druge strane istaknuo je kako se kroz raspravu sve manje osjećaju dovoljno jaki argumenti zašto bi brak trebao biti zajednica muškarca i žene te upitao: „Da li je homoseksualnost jednakovrijedna kao heteroseksualnost?“, što je također naišlo na gromoglasan pljesak od strane okupljenih.

Ilčić je, pošto je publika već bila poprilično glasna kako se rasprava zahuktala je izjavio kako je „nepoštivanje mišljenja nasilje“, dok je Bosanac ispravio njegove navode i izjavio kako „izmjena mišljenja ne može biti nasilje“.

Nakon sat i pol međusobne rasprave te burnih reakcija publike, okrugli stol na kojemu su se po prvi put sastale „obje strane“ prekinut je u žaru rasprave te je očigledno kako će se o ovoj temi još raspravljati i to s još većom žestinom nego što se raspravljalo danas.