autor:

Rak dojke jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema koji muče žene današnjice. Rak dojke je najčešće sijelo raka u žena u svijetu, i najčešći uzrok smrti od raka u žena. Više od 22% raka u svijetu u žena otpada upravo na rak dojke. U Hrvatskoj se godišnje otkrije oko 2500 žena s rakom dojke, a oko 900 svake godine i umire od posljedica ove bolesti. Ove brojke stavljaju Hrvatsku na 25. mjesto po pojavnosti raka dojke u Europi i 20. po smrtnosti.

Ono što vrijedi za rak dojke uglavnom vrijedi i za ostale; radi se o bolesti koja je izlječiva ukoliko je pravodobno otkrivena. Zato su dobrodošle sve vijesti iz svijeta znanosti koje govore o tome kako rak možemo spriječiti, a pogotovo one koje kažu da se rak može spriječiti pritiskom na dojke.

Zašto rak?

Pitanje je na koje mnogi traže odgovor. Radi se o interakciji genetskog nasljeđa i okolišnih faktora koji u nekih ljude dovode do promjena u stanicama. Takve promijenjene stanice počnu nekontrolirano rasti dok se naposljetku ne počnu širiti i na druge dijelove tijela (metastaze). Crpeći energetske zalihe tijela dovode i do smrti.

Znanost je do sada pokazala kako postoje čimbenici rizika za rak koje možemo mijenjati i one koje ne možemo. Učestalost raka ovisi o dobu i spolu, tako su svi češći u starijim dobnim skupinama, a neki su češći u nekih spolova. Gensko nasljeđe također ulazi u kategoriju čimbenika rizika koje ne možemo mijenjati. No, dobra stvar je što je znanost pokazala da čak 70-80% raka bi se i moglo prevenirati kada bi se prihvatile odrednice onoga što zovemo zdrav život.

Prestanak pušenja, zdravija prehrana s više povrća i voća, kretanje, nepijenje alkohola, održavanje tjelesne težine itd., svi imaju utjecaj na pojavnost raka a izloženost svima se može promijeniti i smanjiti mogućnost obolijevanja.

Rak dojke

Kao što je napisano radi se o vrlo čestoj vrsti raka koja zahvaća žene. Osim što dokazano postoje određene genske mutacije koje mogu dovesti do pojave raka dojke utvrđene su i neke životne okolnosti koje mogu umanjiti pojavnost raka. Tako su neke studije pokazale da žene koje nisu nikada rađale i nisu dojile imaju veći rizik od pojavnosti raka dojke. Prehrana koja je bogata mastima i povećana tjelesna težina koja ima veze i s kasnijim povećanim razinama hormona utječu na pojavnost raka dojke. Prestanak pušenja smanjuje mogučnost pojavnosti raka dojke i do 30 %. Nedavna studija pokazala je kako žene koje rade u noćnim smjenama imaju veći rizik od dobivanja raka dojke, a uz to su povezane i druge profesionalne štetnosti (radijacija i razne kemikalije).

Rak dojke i lezbijke

Pisano je već i prije, ali ne škodi ponoviti. Lezbijke kao populacija su pod višim rizikom za razvoj različitih vrsta raka, samim time i raka dojke. Studije su pokazale kako lezbijke češće imaju veću tjelesnu težinu od heteroseksualnih žena, jer češće preskaču doručak i manje se kreću i bave sportom. Podjednako lezbijke češće i više puše, te prosječno piju više alkohola. Kada uz to dodamo i činjenicu kako su lezbijke manje trudne, pa onda samim time i rjeđe doje, rizici kod ove populacije žena su višestruki. Ono što ostaje ipak najveći problem je da lezbijke izbjegavaju razne programe probira, većinom zbog nerazumijevanja i diskriminacije kojoj su izložene od strane zdravstvenih djelatnika. Zato je i IGLYO (Internatinal Gay, Lesbian, Bisexual, Transgender and Queer Youth and Student Organization) pod vodstvom radne skupine za zdravstvo pokrenuo kampanju “Equally Healthy” o kojoj ćete detaljnije čuti u budućim kolumnama.

Udri nogom o ploču, nek joj sise klopoću

Dakle potrebno je zdravo živjeti. Treba se kretati, prestati pušiti, ne jesti masno, uvrstiti dovoljno voća i povrća u ishranu, izbaciti pretjeranu konzumaciju alkohola, dovoljno spavati i načelno pokušati biti sretan. No, da bismo sve to uspješno napravili trebali bi produljiti dan za nekih 6 sati. Zato nas je posebno obradovala zabavna vijest sa sveučilišta Berkeley koje je pokazalo kako mehanički pritisak na stanice raka dojke može stanice raka koje su se već stvorile “vratiti natrag na pravi put”. Iako su se mediji odmah raspisali o tome kako stiskanjem grudi smanjujete mogućnost raka, treba reći kako se radi o laboratorijskim pokusima na staničnim kulturama a ne studijama žena. Ono što bi svaka žena trebala znati je kako obaviti pregled dojke i redovno ga obavljati, također prilikom godišnjeg pregleda kod ginekologa koji bi također trebao ući u životni raspored svake žene treba sa svojim liječnikom porazgovarati o potencijalnim rizicima od nastanka raka dojke i obaviti pregled. Osim toga, sada imate i znanstvenu podlogu da se češće poigrate sa svojim dojkama, ako ne već same, onda u paru.