FESTIVAL | QUEER-O-KLUB | RJEČNIK | VODIČ

Ljubavna lezbijska pisma iz prošlosti: Virginia Woolf i Vita Sackville-West

objavljeno:

26. 01. 2013.
Ljubavna lezbijska pisma iz prošlosti: Virginia Woolf i Vita Sackville-West

Gle, Vita, odbaci svog supruga, otići ćemo do Hampton Courta, večerati zajedno na obali rijeke, hodati vrtom na mjesečini, doći kasno kući i otvoriti bocu vina i pripiti se a ja ću ti ispričati sve stvari koje su mi u glavi, milijuni, mirijade – ne kreću se za dana, samo dok je noć na rijeci. Razmisli. Odbaci njega, kažem ti – i dođi.

Tako je pisala 1927. godine Virginia Woolf, rođena na jučerašnji datum, engleskoj pjesnikinji  Viti Sackville-West, u koju se smrtno zaljubila. Tom je pismu prethodilo međutim pismo same Vite, napisano prije 86 godina – 21. siječnja te iste godine u Milanu -  ali sažimajući u retke nešto što će prepoznati svako (u)zbunjeno zaljubljeno srce: ‘Reducirana sam na tu stvar, koja žudi za Virginiom.’ Njezine riječi, u suprotnosti sa strastvenim i nagovaračko energičnim tonom Virginijinog pisanja, razotkriva previranja i nesigurnosti, te kapitulaciju pred neizbježnom spoznajom o apsolutnoj isporučenosti jednoj osobi:

Reducirana sam na tu stvar koja žudi za Virginiom. Sastavila sam pismo za tebe u besanim noćnim satima koja su djelovala poput noćne more, i sve je to nestalo: nedostaješ mi, na najjednostavniji očajnički ljudski način. Ti, s tvojim ne-glupim pismima, nikada ne bi napisala takvo što rudimentarno; možda čak ne bi to niti osjetila. A ipak vjerujem da bi ti zamjetna bila mala praznina. Ali ti bi ju zaogrnula u tankoćutne izraze koji bi izgubili na životnosti. Samnom je, međutim, stvar prilično jasna: nedostaješ mi više no što sam mogla vjerovati da je moguće; a bila sam spremna na čežnju velikih razmjera. Ovo je pismo, tako, samo bolni jauk. Nevjerojatno je kako si mi postala nasušnom. Vjerujem da si navikla čuti takve riječi od ljudi. Kvragu se goni, razmaženi stvore; neću uspjeti u tomu da me voliš išta više prepuštajući ti se na ovakav način – ali oh bože, ne mogu biti mudra i na distanci s tobom – previše te volim za to. Preiskreno. Niti ne slutiš koliko umijem držati na distanci one, koje ne volim. Razvila sam tu vještinu do visokog umijeća. Ali ti si srušila moje zidove. I ne žalim iskreno zbog toga.

Vita Sackville-West u vrijeme pisanja ovog pisma bila je udana za spisatelja i političara Harolda Georgea Nicolsona, pri čemu su vodili otvoren brak – poznato je da je on imao niz ljubavnika a ona ljubavnica: od rane, pomno skrivane ljubavi spram prijateljice iz djevojačkih godina, Rosamund Grosvenor, do naznačajnije žene u njeno žiotu – koja ovim riječima iznad usprkos nije bila Virginia već spisateljica Violet Trefusis. Njihov odnos završio je prekidom obilježenim ljubomorom – Violet je Viti zamjerala druge žene u njenom životu, a Vita je navodno tražila izlaz iz veze, te je prekid naposlijetku argumentirala kršenjem zavjeta kojeg su si međusobno dale o ekskluzivnosti odnosa na toj razini da neće spavati sa svojim supruzima.

Tragovi ovih ljubavničkih priča nalaze se i u djelima u njih upletenih autorica – glavni lik Vitinog romana ‘Izazov’, kojeg je započela pisati s Violet, nosi njen muški pseudonim Julian, što je potaknulo njezinu majku da zbog mogućnosti prepoznavanja Vite ne dopusti objavljivanje djela u Engleskoj. Njen sin Nigel, međutim, veliča svoju majku riječima „Borila se za pravo na ljubav spram muškaraca i žena, odbijajući konvencije koje nalažu da brak nalaže ekskluzivnost ljubavi i da bi žene morale voljeti samo muškarce, a muškarci žene. Za to je bila spremna izgubiti sve…kako bi mogla žaliti zbog toga da o tomu dozna jedna nova generacija, zasigurno znatno suosjećajnija od njezine?“

Najpoznatija je međutim ostala ipak njena veza s Virginiom iz kasnih 20-ih godina 20.og stoljeća. Vitin sin Nigel Nicolson roman Orlando Virginie Woolf nazvao je najdužim i naočaravajućim ljubavnim pismom u povijesti, upućujući na utjecaj veze između Vite i Virginije na razvoj tog djela.

Njihova se navedena pisma mogu pročitati u antologiji najitimnijih korespondencija – ljubavnih pisama iz pera imena čija nam je veličina poznatija po onome što su upućivali svijetu – pisaca, glazbenika i slikara. Kako su rečenice nizali međutim u trenucima posvećenim samo jednoj, u tom trenutkoj činilo se i jedinoj osobi – može se pronaći među koricama savršenog štiva za vrijeme provedeno dok se pokušavamo ugrijati ispod dekice na kauču ili pak prevrućoj kadi, naslovljenom samoobjašnjavajuće 50 ljubavnh pisama svih vremena, koje donosi ljubavne riječi  ikona poput Ernesta Hemingwaya, Jacka Kerouaca, Fride Kahlo, Franza Kafke i Mozarta, pokrivajući sve od nježne ljubavi, preko izboja strasti i gorkih prekida.


Komentirajte!

Unesite komentar ili trackback s drugih stranica. Komentare mozete pratiti i putem RSS kanala.

CAPTCHA Image
Refresh Image
*

Spam protection by WP Captcha-Free

NEWSLETTER

Vaša email adresa:

OMG!
Opasno Mudre Gej-novosti




Srđan Sandić
Hiperinflacija emocija


Kosmogina
Pitchkanterije


Igor Grabovac
Ružičasti stetoskop




Marino Čajdo
Cocktail


Dominik Colins
Qoohanje za romantike