autor:

U petak je u hotelu Internacional održan okrugli stol „Položaj istospolnih zajednica – novi pravni okvir“, s posebnim naglaskom na zakon o životnim partnerstvima koji je trenutačno u izradi. Okrugli se stol održao samo dan nakon javne rasprave ureda Pučkog pravobranitelja (KliK!-na-izvještaj), te je u Zagrebu dvostruko obilježen  Međunarodni dan tolerancije.

Organizacija okruglog stola može se zahvaliti Višnji Ljubičić, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova i njenom uredu koji je resorna institucija (a u mnogočemu i najaktivnija) za LGBT pitanja. Kako je u pozdravnom govoru i sam napomenula, tijekom godine dana njenog mandata, ovo je već treća ovakva manisfestacija koja se odvija u organizaciji njenog ureda. U govoru se također osvrnula i na činjenice koje su predstavljene u njenom izvještaju o radu 2011. godine, gdje naglašava da trenutačno postojeći zakonodavni okvir, koji se temelji  prvenstveno na Zakonu o istospolnim zajednicama LGBT osoba, ne jamči razinu zaštite na koje one imaju pravo prema hrvatskom ustavu.

Sukladno i njenoj preporuci u dotičnom izvještaju, ove je godine napokon započela izrada novog zakonodavnog okvira, službeno najavljena na okruglom stolu povodom dana borbe protiv homofobije, od strane ministra uprave Arsena Bauka koji je potvrdio da je njegovo ministarstvo dobilo mandat za izradu tog zakona (KliK!-na-intervju: Arsen Bauk: Očekujem da će neke biti sram političarskih izjava o zakonu o partnerstvima ).

U međuvremenu je oblikovana radna skupina, koja je sastavljena od pravnih stručnjaka, pripadnika resornih ministarstava za temu, ali i LGBT aktivista. Nakon nekoliko satanaka radne skupine, održan je i ovaj okrugli stol koji je predstavio nekoliko tematskih područja s kojima se skupina bavi, čime je otvorena i javna rasprava o nastajućem zakonu: „S obzirom da je u tijeku izrada novog zakonodavnog rješenja kojim će se urediti položaj istospolnih zajednica u Republici Hrvatskoj, a pravna regulativa u ovom području uskladiti s zahtjevima koji za hrvatski pravni poredak proizlaze iz europskog prava, smatramo kako je dobar trenutak za početak stručne javne rasprave oko ove teme.“ – najavila je Pravobraniteljica.

Lokalni kontekst iz svojih matičnih država predstavili su i inozemni gosti, Jasmin O’Connor (iz britanske LGBT organizacije Stonewall) te predstavnici nizozemskog i francuskog veleposlanstva, pri čemu je francuski predstavnik govorio o najnovijim razvojima legislative (KliK!-na-članak) .

„Nije riječ o traženju posebnih prava – riječ je o traženju jednakih prava“ – naglasila je Jasmin O’Connor. Važnost legislative koja se odnosi na životna partnerstva sastoji se i u pormjeni javnoga stava spram LGBT obitelji – jer su životna partnerstva prepoznata pred zakonom kao institucija. Također se osvrnula na prijeporno pitanje zašto partnerstva a ne brak – naglasivši kako partnerstva u Velikoj Britaniji pokriva sva prava kao i brak, upozorila je na rizik od inzistiranja na terminima: „Mi

kao aktivisti Stonewalla u sklopu političkoh konteksta Velike Britanije nismo htjeli boriti se za pusti naziv i time riskirati sve.“ Međutim, naglašava, kako bilokoji zakonski okvir mora regulirati i pitanje djece: „Ako imate zakone koji ne uključuju LGBT obitelji s djecom, još uvijek se nalazite u diskriminatornom kontekstu.“
Jagoda Botički (na slici) iz Ministarstva uprave, pomoćnica ministra i voditeljica radne skupine za izradu nacrta zakona o životnim partnerstvima, rekla je da je stručna radna skupina krenula od ustava i njegovih antidiskriminacijskih odredbi, te od zakona o ravnopravnosti spolova. Naglasila je kako je cilj skupine uključiti što veći set prava u ovaj zakon. Kao jedna od prvih najava sadržaja nacrta zakona došla je informacija kako će se partnerstva sklapati pred matičarem i time putem bilješke provesti kroz državne knjige matica. Kao područje o kojemu je potrebno daljnje razmatranje unutar skupine je navela regulaciju prekida partnerstava – odnosno pitanje treba li ono što više pojednostaviti, ili ipak osnažiti instituciju partnerstva složenijim postupkom njegova prekida.

Na izlaganje voditeljice skupine stigle su i reakcije iz redova prisutnog HDZ-a, koji je osjećao potrebu da izrazi nemogućnost komentiranja zakona budući da njegov nacrt nisu zaprimili, našto je komentator od strane voditeljice bio upozoren da ne prati izlaganje – naime na njegovom je početku već naglasila da radna skupina nacrt tek izrađuje, a, uostalom – procedura donošenja je poznata, kao i to da će biti prostora i za javnu raspravu nakon formiranja nacrta.

Dugine obitelji:
„Nemojte zanemariti da u Hrvatskoj već postoje LGBT obitelji s djecom koje žive uz podršku šire obitelji i škola i vrtića.“

LGBT obitelji s djecom

Najzanimljiviji dio rasprave odvijao se pred kraj okruglog stola, kada su se u nju uključili predstavnici inicijative LGBT obitelji nazvana ‘Dugine obitelji’. Jedan je predstavnik odmah na početku upozorio: „Volio bih da kada se govori o djeci iz LGBT obitelji, da se pročitaju neka od postojećih istraživanja o toj temi koja svjedoče o nepostojanju negativnih učinaka po djecu koja su odgajana u LGBT obiteljima. Također kada pričate o tomu, da imate na umu da postoje obitelji koje i u našem društvu žive uz veliku potporu šire obitelji i instituacija škola i vrtića.“

Ministarstvo socijalne skrbi i mladih:
„Novi Obiteljski zakon članovima kućanstva djelomično će pripisati roditeljsku skrb.“

Na pitanja inicijative Duginih obitelji u raspravu se uključila predstavnica Ministarstva socijalne politike i mladih, Karolina Šestak, koja je naglasila da njeno ministarstvo podržava donošenje ovog zakona,  te najavila kako će nacrt novog Obiteljskog zakona sadržavati odredbe da članovi zajedničkog kućanstva s djecom imaju određene sadržaje roditeljske skrbi . Predstavnica ministarstva je napomenula kako je ona sama član obiju radnih skupina te će doći i do usuglašavanja njihovog rada. Prvi nacrt Obiteljskog zakona mogao bi se očekivati sredinom prosinca.

Od strane pravnih stručnjaka na praktična pitanja inicijative odgovoreno je da već  sada postoje određene pravne mogućnosti zaštite: biološka majka svoju partnericu može opunomoćiti za dio roditeljske skrbi. U slučaju ikakvih problema, primjerice sa socijalnom skrbi, nadovezala se Karolina Šestak, može se kontaktirati ministarstvo koje će s Centrom za socijalnu skrb izvidjeti problem. Naime, kako je naglašeno, praksa je da se korist djeteta procjenjuje u pravcu zadržavanja smještenosti u već  postojeću životnu situaciju.