FESTIVAL | QUEER-O-KLUB | RJEČNIK | VODIČ

Pravobranitelj obilježio Međunarodni dan tolerancije raspravom!

objavljeno:

15. 11. 2012.
Pravobranitelj obilježio Međunarodni dan tolerancije raspravom!

autor:



U jednom od ureda Pučkog pravobranitelja održala se javna rasprava povodom obilježavanja Međunarodnog dana tolerancije koji se diljem svijeta obilježava 16. studenog svake godine.

Na taj datum države članice UNESCO-a, usvojile su 1995. godine Deklaraciju o načelima tolerancije te je usvajanjem te Deklaracije 16. studeni postao Međunarodni dan tolerancije, a samo godinu dana nakon je Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala sve države članice na obilježavanja ovog datuma. Pučki pravobranitelj je, kao opunomoćenik Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i slobodu povodom tog dana organizirao javnu raspravu kako bi javnosti približio vrijednost tolerancije kao i da potakne raspravu o netoleranciji u društvu i načinima razvoja tolerantnijeg društva.

Prisutnima se obratio zamjenik Pučkog pravobranitelja Dejan Palić koji je ujedno i dao uvod u teme koje su bile predmetom rasprave. Upozorio je kako je ovo prvi put da se Međunarodni dan tolerancije odlučio obilježiti javno, odnosno izvan škola u kojima su se učenici educirali o toleranciji. „Pripadnici manjina nikad se ne nisu uspjeli izboriti za svoja prava i jednakost bez pomoći većine“, istaknuo je Palić u svojem uvodnom govoru.

Predstavljen izvještaj ispitivanja Pučkog pravobranitelja

Nakon njega, prisutnima se obratila koordinatorica za područje suzbijanja diskriminacije iz Ureda pučkog pravobranitelja Tena Šimonović Einwalter koja je prezentirala rezultate ispitivanja javnog mijenja provedenog od strane Ureda o prisutnosti stereotipnih stavova i predrasuda u društvu. Kao veliki problem istaknut je rasizam, ksenofobija i homofobija i te su činjenice potkrijepljene i brojkama koje se u prvu ruku mogu činiti poprilično obeshrabrujuće. Naime, čak četvrtina građana i građanki smatra kako bi im bilo neprihvatljivo da im dijete stupi u brak s osobom druge nacionalnosti, boje kože ili vjere, preko polovina ne bi zaposlila Roma u vlastitoj firmi, a preko trećina ispitanika izjavila je da bi se osjećala nelagodno ako sazna da su im susjedi ili kolege istospolne seksualne orijentacije.

Govor u javnom prostoru i tolerancija

Jedna od točaka rasprave bila je i problematika govora u javnom prostoru i tolerancije o čemu je govorila Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije. Naglasila je kako svatko ima pravo na svoj stav i na svoje mišljenje, no netolerancija i netrepeljivost prema grupama i pojedincima prelaze u domenu države i njene regulative u onom trenutku kada prestaje biti riječ o osobnim stavovima, odnosno kad se stavovi manifestiraju u diskriminaciji kao zakonom zabranjenom ponašanju. Upozorila je kako građani i građanke nisu doboljno upoznati sa značenjem diskriminacije  niti uopće s mehanizmima zaštite koji su im dostupni, a na što je pozornost skrenuo Pučki pravobranitelj u svojem Izvještaju o pojavama diskriminacije za 2011. godinu.

Kao jedan od primjera istaknuli su kako u raznim medijima svjedočimo neprimjerenim istupima javnih ličnosti , a posebno je istaknut slučaj Vlatka Markovića koji je naknadno, odlukom Vrhovnog suda optužen za diskriminaciju (KlikKlik). Potegnulo se i pitanje Mamića za čiji slučaj je napomenuto kako je Vrhovni sud u biti pomalo zakazao u svojoj osnovnoj ulozi – ujednačavanju sudskih praksi pošto je prezentirane dokaze u vrlo sličnim slučajevima tumačio suprotno na što su i upozorili iz Centra za LGBT ravnopravnost i najavili reviziju presude Mamiću (KlikKlik). Ova presuda, istaknuli su, je jedna od najbitnijih presuda na području suzbijanja diskriminacije, pošto je označila sami početak razvoja sudske prakse na tom području te je potrebno pozorno pratiti njezin razvoj.

Građanski odgoj i obrazovanje – o toleranciji

Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović (na slici) podijelio je i nekoliko detalja o eksperimentalnom programu Građanskog odgoja i obrazovanja koji se počinje provoditi u 12 osnovnih i srednjih škola koje su zadovoljile uvjete za provedbu programa. Sam predmet od velike je važnosti u edukaciji mladih, ali i nastavnika o toleranciji i ljudskih pravima. Filipović je naglasio kako su programi Zdravstvenog odgoja i Građanskog odgoja usko vezani, naročito u modulu koji se dotiče Spolne i rodne ravnopravnosti koji će najviše naučiti učenike i mlade o tolerancije. Sami program provodit će se u osnovnim i srednjim školama s tim da će se u srednjim školama u prvom i drugom razredu biti obavezan predmet, odnosno izborni u trećem i četvrtom. Podsjetimo, Agencija za odgoj i obrazovanje je na upit udruge Domino/Queer Zagreb za edukaciju učenika o homofobiji i prevenciji iste reagirala kako „autori nisu odgovarajuće didaktičko-metodički i pedagoško-psihološki predložili obradu tema. Navedeni ishodi većim dijelom nisu razumljivi, stručno utemeljeni ni izvedivi, jer nisu povezani ni s kognitivnim ni socio-emocionalnim područjem razvoja djeteta/učenika srednjoškolske populacije“ (više o toj temi – Klik!), a trenutno se hvale provedenom edukacijom o toleranciji na uzorku od 10.000 učitelja i nastavnika.

Zaključak rasprave je kako će se „opipljivi“ rezultati Građanskog odgoja i obrazovanja i edukacije o toleranciji pokazati samim sazrijevanjem društva. No, pitanje koje moramo postaviti je – koliko dugo ćemo čekati da Hrvatska postane uistinu tolerantna zemlja, a ne samo zemlja u kojoj se različitost trpi ili pasivno prihvaća jer je zakonom to određeno?


Komentirajte!

Unesite komentar ili trackback s drugih stranica. Komentare mozete pratiti i putem RSS kanala.

CAPTCHA Image
Refresh Image
*

Spam protection by WP Captcha-Free

NEWSLETTER

Vaša email adresa:

OMG!
Opasno Mudre Gej-novosti




Srđan Sandić
Hiperinflacija emocija


Kosmogina
Pitchkanterije


Igor Grabovac
Ružičasti stetoskop




Marino Čajdo
Cocktail


Dominik Colins
Qoohanje za romantike