autor:

Termini, ili žargonski „kutije“, neizostavan su dio ljudskih identiteta i supkultura kojima pripadaju, pa tako i među LGBTIQ zajednicom – koja jedan takav sadrži već u svom nazivu neovisno o tome želimo li se s njom ili ne povezivati. Jednostavno rečeno, olakšavaju shvaćanje okoline i našu interakciju s ljudima u njoj: pridavajući određeni termin ili prihvaćajući nečiji identitet na neki način odlučujemo smjer u kojem će odnos ići – nadalje ovisno o količini znanja koju prema zajednici imamo (ukoliko potječemo iz nje) ili neznanja koje će rezultirati pogrešnom interpretacijom ili nasilnom interakcijom.

Apsolutno je stoga krivo da termini koje koristimo, identiteti koje smo si dodijelili, oni koje smo prihvatili i subverzivno krenuli koristiti pa i oni koji nas vrijeđaju – nemaju utjecaj na naš svakodnevni život. Queer.hr je o tome nekoliko puta pisao: od toga koja je pravilna terminologija u razgovoru s trans osobama, je li riječ „peder“ u umjetničkom diskursu uvredljiva, vječnom pitanju što uopće znači riječ queer, vrijeđaju li nas s izjavama „otvoreno si gej“ pa do te granice da se potegnulo i pitanje je li riječ „faghag“ također uvredljiva.

Trebamo li ih? Naravno, jer termini koje koristimo i koje drugi koriste za zajednicu neupitno dokazuju položaj LGBTIQ osoba u društvu. Mnogi će od nas reći da žele živjeti u društvu u kojem se ne žele identificirati, u kojem je njihova kutija nebitna. Neki će se, s potpunim pravom, tako i sada izjasniti na neki način idući na ruku onima koji tvrde da smo svojom seksualnošću i njenim nametanjem opsjednuti.

Međutim, realnost je još uvijek posve drugačija. Bez obzira koliko dugo živite sa svojim istospolnim partnerom ili partnericom, koliko vas ovjerenih ugovora veže, zakonskih regulativa štiti, što zakon kaže o vašem osobnom imenu i pravima nakon promjene spola – dokazuje da smo u sustavu još uvijek stranci.

Društvo neće zaboraviti termin kojim se identificirate (ili će ga pridodati) kada dođete u bolnicu posjetiti partnera, kada potražite zdravstvenu zaštitu zbog infekcije nekom spolnom bolesti, kada se pojavite na poslu i izgubite ga jer ste gej ili lezbijka, kad stignete u banku i ne možete uzeti zajednički kredit za stan i auto, kada vas izbace iz birca zbog poljupca, kada vas na TV-u nazovu transvestitom.

Strejt osobe tolikih problema s terminima nemaju, iz jednostavnog razloga što njihov lifestyle pripada normi. Javnim isticanjem svojih identiteta, termina koje smo prisvojili za sebe dokazujemo svoj unutarnji ponos i samoprihvaćanje, iznimno važno kada se pripada skupini koja odstupa od prihvaćenih normni; i jednako važno – da izraze poput „pederčino“ i „lezbačo“ u javnom prostoru ne želimo tolerirati.

Termini unutar zajednice i izvana spram nje tema su ankete koju je za Queer.hr pripremila novinarka Barbara Matejčić, a koju ćete narednih dana imati priliku ispuniti na siteu i reći svoje mišljenje, kao dio zajednice, koje termine (ne)prefirate.