autor:

U mjesecu kada se diljem svijeta održavaju Povorke ponosa, zašto se ne bi sjetili proslaviti i postojanje Grindra i drugih dejting mreža, kao seks-pozitivnih globalnih mjesta za surete gej muškaraca? Pita se to na portalu Psychology Today (klik na izvorni članak) psihologinja Melissa Ritter te nastavlja: „Koliko je izvanredno što gej muškarac, bez obzira gdje živi ili stanuje, u trenutku može pronaći druge gej muškarce. Nikada se ne trebaju osjećati usamljeno. Nisu prisiljeni tražiti marginalizirane gej gete kako bi dobili društvo i potporu“.

Ova psihologinja inače radi s gej populacijom, no prema sadržaju teksta koji je prepun pogrešnih ideja o funkcioniranju gej dejting mreža, čini se kao da joj izvori informacija nisu rekli baš potpunu istinu o njima – a sama se očito nije potrudila napraviti profil kako bi provjerila na koji se način, i to univerzalno jednako gdje god da bili, komunikacija na njima odvija.

Naravno, nikako ne možemo poreknuti da se Grindr i druge slične aplikacije podjednako vrte oko seksa i prijateljstva (ili oko potpuno ničega osim stalkanja i gubljenja vremena) no ja osobno, pa čak i kao osoba koja ima nekoliko takvih profila, ne mogu dokučiti po čemu je iti jedan od njih seks-pozitivan a kamoli aktivistički! Autorica, srećom, pred sam kraj svog izlaganja ipak navede kako je u svojoj srži Grindr ambivalentan, što se očituje već u brendiranoj prepoznatljivoj (i savršeno fantastično odabranoj) ikoni – maski (ili stiliziranoj mrtvačkoj glavi?) koja govori koliko daleko moramo daleko ići kada je u pitanju samoprihvaćanje.

Iako je Grindr megauspješna aplikacija koja je u svojim inačicama zaživjela i za strejt korisnike, nije baš hvalevrijedan dokaz koliko je gej zajednica postigla. Posebno nije nikakav dokaz da smo se makli iz cruising spotova kada se ne radi o ničem više od njegovih virtualnih inačica – u kojima je tog samosvjesnog i hrabrog gej muškarca često nemoguće promotriti dalje od bezglavog nabijenog torza.

Gej društvene hook-up mreže i korisnikova interakcija na njima potpuno je individualna: od onih koji će slijediti stereotipan (ali najučestaliji) pristup do korisnika koji su zainteresirani za networking ili običan chat. Nikako ne smatram da se radi o platformi za one koji ne mogu pristupiti osobi uživo; i dok nemam ništa protiv iti jednog od takvih sučelja – kao i niz drugih blogera ipak ću izraziti nadu i vjeru da je gej zajednica u posljednjih trideset godina ipak postigla neke bolje rezultate na polju osnaživanja i vidljivosti od još jedne u moru takvih aplikacija.