autor:

Jutarnji list objavio je članak koji prezentira stavove o pitanju imaju li gejevi i samci pravo na potpomognutu oplodnju, gdje su istaknuli kako se problemima očinstva gotovo nitko ne bavi. Za sada se naime čini da bi lezbijke mogle imati neke mogućnosti ostvarivanja svojih prava, no surogat majčinstvo, koje je ključno pri pravnom uređenju očinstva u gej parova, još uvijek za našu državicu predstavlja tvrd legislativan orah.

Iznesena su 3 stava o medicinski potpomognutoj oplodnji: govore medicinski stručnjak, zaštitnica prava i oboje od navedenog – Igor Grabovac, student medicine i LGBT aktivist, te također i autor s portala Queer.hr.

Isticanje volje za suzbijanjem diskriminacije nije dokaz toj volji

S jedne strane, iznesena mišljenja pokazuju opet jednom kako se nijednom problemu ne može pristupiti samo s jedne strane ključne za određenu temu – u ovom slučaju pravne ili znanstvene, jer ekspertiza samo na jednom polju ne pruža dovoljan uvid. Međutim, opet je također prezentirano i kako zagovornici nečijih prava nisu uvijek skloni riziku njihovog otvorenog zastupanja.

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, svoj stav temelji na postavki kako „svi imaju pravo na liječenje neplodnosti“, što zvuči dovoljno zaštitnički spram prava a da bi se njen stav u javnom prostoru mogao doživjeti kao mišljenje borca protiv svekolike diskriminacije. Međutim, ona svoje stajalište uskraćuje po pitanju medicinski potpomognute oplodnje u slučaju kada nije riječ o liječenju neplodnosti.

Naglašava kako još „nije dobila na uvid prijedlog zakona o potpomognutoj oplodnji“, no kada se govori o liječenju neplodnosti, da se to odnosi i na žene i na muškarce, a da svi, „neovisno o njihovu bračnom/izvanbračnom, odnosno obiteljskom statusu ili spolnoj orijentaciji imaju jednako pravo na liječenje “ sukladno rezoluciji Vijeća Europe, pa je stoga svako uskraćivanje tog prava kršenje zakona o suzbijanju diskriminacije. Što se tiče medicinski potpomognute oplodnje, ona prostor u legislativi vidi samo za neplodne žene.

S druge strane, Alfred Kniewald, jedan od pionira medicinski potpomognute oplodnje, naglasio je da i žene i muškarci samci trebaju imati jednaka prava. Kod donošenja zakona, naglasio je, najlakše je regulirati medicinski dio – jer je poznato što je medicini moguće ostvariti. Međutim, problemi nastaju kod etičkih, moralnih i socioloških pitanja, jer ona, kako kaže, od države zahtijevaju zauzimanje stava: i to oko onih škakljivih tema oko kojih političari, osim onih jasno i iskreno desno orijentiranih, najradije guraju glavu u pijesak i mumljaju nešto o tomu kako je diskriminacija loša – oblici obitelji koji odudaraju od konvencionalnog nukleusa, dakle od samaca koji žele sami odgajati djecu, do istospolnih partnerstava.

Naročito se to odnosi u slučaju kada se jednoj skupini neko pravo pravno naglašeno pruži – ukoliko primjerice za postupak medicinski potpomognute oplodnje pravno bude regulirano pravo žena koje nisu u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, ne postoji osnova da se to pravo onda uskrati i istospolnim zajednicama, ali onda i muškarcima, što opet znači da se mora omogućiti surogat majčinstvo, inače muškarci ostaju diskriminiranima.

LGBT aktivisti preuzimaju ulogu zagovarača ravnopravnosti spolova

Raniji zakon, ali i ovaj novopredloženi, o medicinski potpomognutoj oplodnji, stavlja u nepovoljan položaj i gej i lezbijske parove, izjavio je Igor Grabovac, budući da im nisu otvorene neke mogućnosti majčinstva ili očinstva. Primjerice, dok se ženama osigurava pravo na izvantjelesnu oplodnju, muškarci ne mogu ostvariti očinstvo jer nije dozvoljeno surogat majčinstvo, nastavio je. „Isto tako ne postoji mogućnost miješanja muških spolnih stanica gej parova kako bi priroda odlučila tko će od njih postati otac, kao što postoji u nekim zemljama.“ Igor zaključuje kako će zbog sveg ovog, muškarcima, kao što je to slučaj bio i do sada, biti puno teže doći do potomstva nego ženama, naročito jer ne postoji mogućnost posvajanja.

„Zbog toga ćemo u javnoj raspravi potaknuti pitanje o ravnopravnosti spolova o čemu se kod predlaganja ovog zakona nije vodila briga. Upozorit ćemo da pitanje ravnopravnosti spolova nije samo pitanje žena nego i muškaraca.“  – najavio je te istaknuo i također često zanemarivanu činjenicu da u Hrvatskoj već postoje LGBT obitelji s djecom, dok se legislativne rasprave vode kao da su one nekakve apstrakne jednom potencijalno u budućnosti moguće pojave.

Prekratka rasprava je kontraproduktivna!

No, da bi se na pitanje ravnopravnosti spolova u ovom zakonu moglo ukazati, potrebna je puno šira rasprava od predviđene, naglasio je Igor Grabovac. Kniewald je istaknuo i kontraproduktivnost ovakvog pristupanja jednom zakonu oko kojeg se dižu polemike: upozorio je da dvadesetak dana javne rasprave neće omogućiti uvid u dubinu mogućih problema, te da bi sve moglo završiti manjkavim zakonom koji će se naknadno morati korigirati ukoliko zbog njegove nedostatne kvalitete i pokrivanja tematike budu uslijedile tužbe.