autor:

Karla Horvat Crnogaj

Hrvatska metropola, 18. lipnja prošle godine: više tisuća hrvatskih građana izašlo je na ulice. Za razliku od ostalih prosvjeda u ovoj državi, ovaj nema sudionike ogorčenog izraza lica, sve je u bojama i sudionici koračaju nasmiješeno – gotovo da bi promatrač pitao zašto prosvjeduju? To je zagrebačka Povorka ponosa u svom desetom izdanju – tjedan dana nakon prvog Pridea u Splitu, građani Zagreba odlučili su pokazati tolerantno lice grada. (KliK!-na-prilog o povorci).

Nakon te, najveće do sada zagrebačke povorke, o kojoj su mediji pozitivno pisali i unaprijed i nakon što se dogodio, kao lijepi argument u prilog civiliziranosti i kulturi grada, uslijedio je hladan tuš: ured za kulturu grada Zagreba, upravo ona institucija koja za funkciju ima podržavanje i promoviranje izričaja kulture Zagreba, za ovakav je pozitivan prikaz grada (za razliku od scena sa splitske rive koje su obišle svijet uz zgrožene komentare o stanju ljudskih prava u našoj državi), svoje građane nagradila uskraćivanjem svoje financijske potpore, i to po prvi put od kada se manifestacija održava. Uz problematiku evaluacije provedenih programa (nije li logičnije da se nakon najuspješnije povorke potpora zapravo povisi?), to svakako baca dojam dvojbenosti da u tom uredu nadležni uistinu prate što se zbiva u gradu za čiju su kulturu odgovorni.

Iako naravno, pojedinačni gradovi imaju autonomiju pri određivanju svojih kulturnih strategija (koje nažalost ne možemo predstaviti, jer nisu jasno istaknute niti obrazložene za glavni grad naše države), najkrovnija institucija za podršku kulturi u državi je ministarstvo kulture, odnosno njegova ministrica koja je upravo na stranicama ovoga portala prije nekoliko tjedana izjavila da upravo održavanje povorke ponosa ona kao ministrica podržava u smislu potrebe u kulturi (KliK!-na-intervju). Razilaze li se toliko kulturne politike na razini grad-država, možemo se s pravom upitati dok proučavamo PDF s rezultatima natječaja – zar za Zagreb vrijedi nešto posve drugo od onoga što ministrica smatra vrijednim podržavanja?

Pride – nezgoda u kulturi

O rezultatima natječaja smo razgovarali i s Markom Jurčićem iz Udruženja Zagreb Pride o tomu kako u udruzi tumače ovakvu odluku, gdje se ponovno pokrenulo pitanje nejasnih kriterija evaluacije kako programskih prijedloga, a tako i provedenih projekata: „Zagreb Pride kao udruga građana brojne svoje projekte prijavljuje desetinama raznim javnim i privatnim, domaćim i stranim donatorima, i jedino od Grada Zagreba nikada ne dobijemo obrazloženje zašto neki projekt ili program nije dobio podršku, stoga trenutno ne znam koja je odluka da Ured za kulturu izdvoji 0kn za jedanaestu Povorku ponosa. Poslali smo upit nadležnom uredu i još čekamo odgovor.“

POGLEDAJTE GALERIJU S NAJMNOGOLJUDNIJE POVORKE:

Povorka nije jedini projekt koji je predložen gradskom uredu – na natječaj za Programe javnih potreba u kulturi Zagreb Pride je prijavio 4 projekta četiri projekta: Prijevod zbornika znanstvenih politoloških tekstova “Queer in Europe”, izradu istraživačkog-publicističkog autorskog djela o 10 godina LGBT aktivizma u Hrvatskoj, “Povorku ponosa 2012,  i  program neformalnog obrazovanja o LGBT kulturi i pravima “Prajdionice+”, koji je jedini dobio financijsku podršku u iznosu od 15 000kn.

Povorka ponosa ipak se očito ne smatra „potrebom“ nego „nezgodom“ u kulturi, problematičnim prijedlogom koji se rješava simboličnom naknadom od uvijek 15 tisuća kuna bez obzira na sadržaj prijedloga. U Zagreb Prideu, kažu, već se mire s time da ih „grad baš ne obožava“: „Povorku ponosa su programi javnih potreba u kulturi u zadnjih nekoliko godina tretirali kao kroničnu bolest koja im se svake godine javlja na natječaje i traži da se pokrije barem 40 posto ukupnog budžeta same Povorke i pred-programa što je oko 80 000 kuna godišnje, no dobivali bi puno manje.“

Grad može bez nekoliko knjiga, ali Povorku ponosa nitko neće sabotirati!

Ovakvo postupanje svjedoči o razini „ljubavi“ koju grad gaji za Povorku ponosa, ali brojnost posljednje povorke jasno također upućuje na broj građana kojima ona jest itekako bitna: „Bez obzira što mi mislili o tome koliko smo važni za 4000 pedera, trandži i lezbi, možemo se pomiriti da nas vlastiti grad baš i ne obožava.“ – rekao je Jurčić i naglasio da se neće dopustiti sabotiranje povorke, koja za Hrvatsku ima i širu vrijednost, jer ju postavlja na mapu svijeta među države koje imaju Pride u desetljetnom kontinuitetu: „No mi možemo preživjeti bez dvije knjige i Prajdionica. Može i Grad Zagreb i njegova kultura ostati zakinuta za još nekoliko izdanja o pederluku, kao i s manjkom informiranih, obrazovanih i senzibiliziranih građana, ali nitko više ne smije pokušati sabotirati Povorku ponosa. Ona je dio ovoga grada koliko se god to nekome sviđalo ili ne. Ona se održava deset godina i ona također upisuje i sam Zagreb u svijetlu točku na kugli zemaljskoj koje imaju svoju Povorku ponosa.

Strategije distribucije sredstava podižu obrve i pitanja među korisnicima programa, a razložnost odluka nije argumentirana i ne čini se logičnome: „Ako su 10 godina davali nešto da se Povorka održi, i sad kad napokon izgleda veličanstveno, Grad uskrati i tu malu podršku, već odluči radije dati novce u neki naš drugi projekt kojeg smo osmislili tek prošle godine. Ja tu ne vidim neku logiku.“ – naglasio je Jurčić, i suho komentirao da se uprava grada „možda ugleda na upravu svog sestrinjskog grada Sankt Petersburga (KliK!-na-članak)“.

Očekujemo odgovore, ali Pride će se održati u svakom slučaju!

„Mislim da bi svatko tko se u ovoj zemlji bavi kulturnim politikama mogao nešto reći na ovaj skandal. Povorka ponosa Zagreb Pride će se svakako održati, bilo novaca ili ne.“ – zaključio je Jurčić.

Matematika LGBT kulture

Pa kako onda grad Zagreb stoji s LGBT kulturom? Prajdionice su dakle dobile 15 tisuća kuna, Kontrin L-fest osam. Deseti Queer Zagreb festival podržan je s iznosom koji je sukladan početnim iznosima za organizaciju festivala, dakle vraćen je ravno deset godina unazad, dok je Povorka ponosa nakon deset godina nagrađena uskratom sredstava. Je li deset godina održavanja neki magičan limit za koji nam iz ureda još nisu rekli?

A portal na čijim se stranicama trenutačno nalazite nagrađen je upravo istim iznosom – nula kuna iz budžeta za portale.