Kiksa li nova Vlada već po pitanjima ljudskih prava?

ranko ostojic

Mlako potvrđivanje vlastitih motivacija za poboljšanje stanja ljudskih prava u državi, argumentirano uglavnom generalizacijama kako su ljudska prava u domeni njihovih fokusa, čini se da ni nakon izbora ne nailazi za sada na točno opisane strategije tih poboljšanja.

Predizborna obećanja – ipak samo obećanja a ne preuzete odgovornosti?

Pred izbore je priča išla otprilike ovako: Kukuriku koalicija u predizbornom je programu obećala pojačanu suradnju s organizacijama civilnog društva u kreiranju javnih politika (U 16. poglavlju svog „Plana 21“ to su sročili zvučnim geslom „U promjene zajedno s građanima“) a također je  usmeno podržala zahtjev 83.  Platforme 112, s liste zahtjeva koje su udruge postavile pred novu vladu (KliK!-na-članak) kojim je bio zatražen istinski nezavisan i učinkovit model građanskog nadzora nad radom policije. Nedugo nakon izbora, zakoni se pokušavaju uvesti po hitnom postupku, bez konzultacija s udrugama i bez javne rasprave – a s manjkavim pristupom ljudskim pravima.

Kuća ljudskih prava i CMS:
„Sa žaljenjem moramo ustvrditi kako je Ministarstvo unutarnjih poslova na ova obećanja zaboravilo pri donošenju Prijedloga zakona o policiji, s konačnim prijedlogom zakona“

Nevladine organizacije: zar ćemo ići ispod razine Karamarkovog zakona?

Ministarstvo unutrašnjih poslova, ta oduvijek bolna točka u dijalogu između civilne scene i državnog aparata, već je čini se poprištem novograđenih tenzija – kako se daje naslutiti prema reakcijama iz Kuće ljudskih prava.

Ministarstvo je predložilo donošenje Zakona o policiji po hitnoj proceduri, što po nevladinim organizacijama nije u skladu s Poslovnikom Hrvatskog sabora. Kuća ljudskih prava i centar za mirovne studije oštro su kritizirali prijedlog zakona, pri čemu su izjavili da on u segmentima zaštite ljudskih prava „ide čak ispod razine prijašnjeg Zakona o policiji usvojenog 2011. godine“. A pristupanje proceduri uvođenja zakona, smatraju, ukazuje na tendenciju ministarstva da „preskoči“ javnu raspravu.

„Izostanak konzultacija sa širom javnosti rezultirao je Prijedlogom Zakona o policiji koji ne zadovoljava demokratske standarde zaštite ljudskih prava“ – izjavili su u svojoj izjavi za javnost. Izjava, koju potpisuju Gordan Bosanac i Sanja Sarnavka, u tonu je alarmiranja javnosti da izbjegavanje konzultacije s organizacijama civilnoga društva i stručnom javnosti koja radi na zaštiti ljudskih prava grubo krši Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata.

„Nadzor policije biti će neučinkovit i ispolitiziran“

Prijedlog doduše sadrži model građanskog nadzora policije, no on je prema navedenim organizacijama osmišljen na neprihvatljiv način – te će, ovako postavljen, biti posve neučinkovit i ispolitiziran. Neprihvatljivim smatraju to da u nadležnost ministra ulazi imenovanje članova povjerenstva za nadzor policije, kao i da u tom povjerenstvu sjedi predstavnik policije. Uza sve to, nije jasno postavljeno ni koje ovlasti to povjerenstvo ima.Pritužbe se također mogu podnijeti u izrazito kratkom roku, a njih ne mogu podnijeti pravne osobe.

Kuća ljudskih prava i CMS podsjetili su sadašnjeg ministra kako ovakvim odlukama uskače sam sebi u usta u odnosu na izjave koje je davao dok nije bio na ovoj poziciji: „Ovakve odredbe posebno čude sjetimo li se kako je upravo današnji ministar, kad je bio saborski zastupnik, kritizirao Zakon o policiji iz 2011., govoreći kako postojećem Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija treba proširiti ovlasti ili treba stvoriti njemu slično tijelo koje će vršiti kvalitetan građanski nadzor nad radom policije.“

Kuća ljudskih prava i CMS:
U priči o depolitizaciji policije, neprihvatljivo je da Ministar može davati policiji naputke za rad ili naređivati obavljanje određenih poslova. Vladi RH i ministru unutarnjih poslova ostavljena je isključiva ingerencija za definiranje niza aktivnosti policije – donošenje posebnih pravilnika, imenovanje ravnatelja policije i sl. Što je to doli  direktni politički upliv i  kontrola?

Dijelovi novog prijedloga za građane bi mogli biti naročito zanimljivi: ukoliko vas jednom legitimiraju na cesti, o vama se u narednih 5 godina smiju prikupljati informacije. Provjere telekomunikacijskih kontakata može zatražiti čak i nisko rangirani djelatnik MUP-a. S druge strane, prosvjedi, odnosno postupanje policije prilikom istih, opet nisu razrađeno opisani, a u udrugama se zbog toga pribojavaju ponavljanja scenarija s uhićenjima prosvjednika u Varšavskoj ulici.

Zahtjevi udruga sastoje se od odustajanja od hitnog postupka, prebacivanja nadležnosti za biranje povjerenstva za nadzor policije s ministra na savjete i odbore za razvoj civilnog društva i ljudska prava, bolju regulaciju podnošenja pritužbi i ponašanja policije pri prosvjedima –  pri čemu naglašavaju da je važno u zakonu „jasno istaknuti kako je obaveza policije štititi pravo građana na javno okupljanje jer je to ustavna kategorija“ – što se svodi na usuglašavanje rada policije s s postojećim visokim standardima zaštite ljudskih prava.

Kuća ljudskih prava i CMS:
Važno je zakonski nedvosmisleno definirati i razdvojiti postupanje prema nasilnim i nenasilnim prosvjedima i prosvjednicima!

CMS i KLJP će uputiti amandmane i komentare na zakonski prijedlog ministru Ranku Ostojiću a o kršenju zakonskih procedura pri kreiranju zakona obavijestit će i premijera.

„Očekujemo da Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo unutarnjih poslova isprave učinjeni propust, odnosno  da Zakon o policiji maknu iz hitnog postupka te konačni prijedlog utemelje na stručnoj raspravi sa zainteresiranom i stručnom javnošću kako bi Zakon o policiji bio u cijelosti usuglašen s najvišim standardima zaštite ljudskih prava građana i građanki Republike Hrvatske.“ – zaključili su predstavnici organizacija.

Leave a Reply