autor:

Znate li tko je?

U LGBT kulturi ima mnogi više toga od njenih najrazvikanijih dijelova – filmova s queer festivala, glazbenih ikona i gej/lezbijskih sapunica. Srećom, tu su LGBT mediji koji imaju mogućnost predstaviti umjetnike i izričaje koji izlaze van tih okvira. Kako je to međutim već s većinom kultura, pa tako i supkultura, sve to podliježe sveopćem trendu amerikanizacije, te i manji projekti iz SAD-a imaju veću šansu svoje prezentacije od većine onih van granica te zemlje. Što se pak drugog pola zapadnjačkog monopolističkog kulturnog fokusa tiče – a riječ je naravno o Europi, tom heterogenom konceptu nejasnih granica – i tu postoje žarišne točke. Berlin. London.
Onkraj popkulture i medijski popularizirane kulture postoje međutim imena koja lagano padnu ispod radara čak i onih koji bi u njihovom radu mogli naći interesa. Znate li primjerice tko je Anna-Stina Treumund?

Da, riječ jest o autorici slike na desnoj strani članka – na fotografskom portretu imenovanom jednostavno: „drag“. Uz to, Anna-Stina je i mlada umjetnica, rođena 1982., iz Tallina u Estoniji koja fotografijom i videom izražava svoje misli i ideje o vidljivosti lezbijki i feminizma, i predaje fotografiju na estonskoj akademiji likovnih umjetnosti. Jedna je od prvih autanih estonskih umjetnica, a u najpoznatijoj izložbi iz 2010. godine,“Me, You and Everybody We Do Not Know” bavila se dekonstrukcijom stereotipnog prikaza lezbijki te pokušala iznijeti drugačiji pogled na lezbijski identitet.

U svojem radu između ostaloga tematizira i nevidljivost lezbijki u umjetnosti, naročito u kritici, te je napravila remake djela estonske umjetnice u kojem je eksplicitnije naglasila lezbijski moment za koji smatra da je, unatoč velikoj vidljivosti, ipak bio posve ignoriran od strane teoretičara i kritičara. Riječ je o referenci na djelo „Woman In The Corner“ autorice Marju Mutsu, a za naglašavanje lezbijskog motiva upotrijebila je najprimjereniji dio fotografiranih subjekata – njihove ruke. „Portret imitira konvencionalni obiteljski portret, međutim sadrži queer preokret unutar sebe. Naglaska je na našim rukama – lezbijskom spolnom organu.“

Najpoznatija je ipak izložba „You, Me and Everybody We Do Not Know“, koja se uz problematiku lezbijske (ne)vidljivosti osvrće i na homofobiju prisutnu u Estoniji. „Pokušala sam naći lezbijske umjetnice u Estoniji i nisam uspjela, iako postoji niz gej autora. Moj je cilj bio uspostaviti dijalog s medijima i pružiti uvid u naše živote. Mislim da je jako bitno sudjelovati u konstruiranju vlastitog diskursa i ne dopustiti osobama van zajednice da odlučuju o tomu tko smo i kako izgledamo. Znam da je nemoguće da ja sama predstavim svoju zajednicu i niti ne pokušavam to učiniti. Ja govorim samo za sebe.

Biti lezbijka u Estoniji još uvijek je jako problematično. U vrijeme Sovjetskog saveza nisu postojale queer osobe. Postojali su samo tračevi o tomu da je neki muškarac gej – a čitav je diskurs zataškan. Danas kada postoji određena količina informacija o LGBT osobama, predrasude su previše ukorijenjene a da bi bile uklonjene. Uobičajeno je pročitati u medijima da netko “postaje“ gej i da smo manje vrijedni od ostalih ljudi.„

Njezine radove možete podrobnije pogledati na njezinim stranicama: KliK!-na-link.