Hallowe’en – narančasto-crna noć tjeranja zla
autor:
Karla Horvat CrnogajObičaj koji ima jedno od najstarijih tradicijskih porijekla uskoro nam kuca na vrata. Nabavite svijeće, bombone i prigodne filmove. Ili se jednostavno obucite u svoj najstrašniji alter ego i provedite se s prijateljima.
Nastanak se najčešće veže uz keltski festival Samhain (Samuin) koji bi u prijevodu sa staroirskog značio ‘kraj ljeta’. Otprilike u isto doba i Bretoni su imali svoj sličan festival zvan Calan Gaeaf.Stari Irci su vjerovali da se tijekom te noći veza između ovog i ‘Drugog svijeta’ briše što omogućava i dobrim i lošim duhovima prijelaz na našu stranu. Slavili su se duhovi predaka, a one loše se tjeralo nošenjem maski ‘loših duhova’. Tada su se spremali plodovi te klala stoka za zimu, ili kako su to oni zvali ‘Doba mraka’.Kršćanstvo je svojim jačanjem, zbog lakšeg prihvaćanja među starosjedilačkim stanovništvom, odlučilo uklopiti taj stari običaj (uz Božić koji je u osnovi starorimski zimski festival) u svoju tradiciju.
Naziv Helloween vuče porijeklo iz 16. stoljeća, a originalno ime dolazi iz Škotskog naziva za tu večer ‘All-hallows-even’ što znači ‘Noć prije dana svih svetih’. Iako se taj izraz koristio i ranije, nema službenog spominjanja do 1556. Dubljenje velikih narančastih bundeva vuče porijeklo iz Sjeverne amerike, gdje su bundeve puno veće i lakše za izdubiti od običnih tikvi koje su se stoljećima u Europi bušile na tu noć i koje su se sa svijećom u sebi stavljale u prozore da otjeraju zle duhove. Običaj dubljenja bundeva u Sjevernoj americi pojavljuje se velikom migracijom Iraca. Tada je bio više povezan s jesenskim radovima nego samom Noći vještica do sredine 19 stoljeća, kada opet postaje dio helloweenskog folklora.
‘Trick or treat’ vuče korijene iz srednjeg vijeka, kada je sirotinja na Dan svih svetih obilazila kuće i u zamjenu za molitve za mrtve, prosila hranu. Originalno se veže uz Irsku i Veliku Britaniju, iako je sličan običaj zabilježen i na jugu Italije (Shakespeare ga spominje u komediji ‘Dva gospodina iz Verone). Najranije spominjanje djece koja obilaze susjedstvo u kostimima na Noć vještica u Sjevernoj Americi je 1911. u kanadskim novinama u Kingstonu, nakon čega se polako proširilo na cijelu sjevernu Ameriku a kasnije i veći dio svijeta.
Stav katoličke crkve o Halloweenu je uglavnom podijeljen, iako većinski prevladava mišljenje da je to poganski ritual te samim time protiv kršćanskog nauka, pa neke župe u svijetu (a i kod nas) organiziraju protu-halloween zabave, gdje se djeca s roditeljima oblače u svece i biblijske likove. Haloween zadnjih godina uzima sve više maha u Hrvatskoj, ali smo još daleko od anglo-saksonskih zemalja gdje je to jedan od najvećih blagdana. Iako je lakše ‘ufurati’ se u duh Noći vještica kada imaš dućane za iznajmljivanje kostima, na neki način je dobro što toga kod nas nema jer su maske puno originalnije i osobnije.
Po cijelom gradu klubovi i lokali će organizirati ‘doček’ Noći vještica, tako da izbora ima ako ne mislite sjediti doma i po n-ti put gledati ‘Noć vještica’, ‘Slagalicu strave’ ili neku sličnu horor-komediju. S obzirom da ove godine Noć vještica pada s nedjelje na ponedjeljak, neki su odlučili prirediti ‘doček’ noć prije, u subotu, kao npr. Bogaloo i Rush. Da prava noć ne bi ostala neobilježena pobrinuli su se u Rushu, u Mediki gdje ‘Svaki dan je Helloween’, u Syrupu s ‘Helloween syrupom’, Močvara vabi u ‘Helloween štalu’, a u Titušu je ‘Izbor za Miss Bundeve’. Vimpy i KIC bi isto mogli nešto organizirati, no to ovisi o interesu i gostiju i vlasnika.
Foto:blogs.smarter.com
Komentirajte!