Mirela Holy jedna je od žustrijih pobornica LGBT prava među političarima. Njena suradnja s LGBT medijima i dalje se nastavlja (klik za predizborni intervju ^[16]) te smo tako, u malo opuštenijem tonu, porazgovarali s ministricom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o njenom stilu, glazbi koju sluša i ono najbitnije, koliko će se stvari promijeniti dolaskom nove Vlade.

Kako biste komentirali stanje koje Vas je zateklo nakon preuzimanja vlasti od HDZ-a? Mislite li kako će Hrvati i Hrvatice tek sad osjetiti krizu ili ćemo ipak konačno krenuti na putu izlaska iz iste?

Stanje u mom resoru je krcato problemima koji su godinama gurani ‘pod tepih’, ali i korupcijom i kriminalom te će trebati dosta vremena da samo ugasimo goruća pitanja – otpad i tzv. gospodarenje posebnim kategorijama otpadom, probleme s neobjektivnim studijama utjecaja na okoliš, curenje rokova za ispunjavanje okolišnih obaveza prema međunarodnim konvencijama i direktivama EU, neučinkovito upravljanje zaštićenim područjima prirode, neujednačenu primjenu zakona i sl. Ova će godina biti iznimno teška i za Vladu, a još i više za građanke i građane Hrvatske, ali nakon toga vjerujem da se možemo nadati pozitivnom ishodu.

Što ćete prvo napraviti kao ministrica? Na koje područje biste stavili naglasak ne samo u svojem području ministarskog djelovanja nego i općenito? Što mislite, čega se još nova Vlada mora što prije “uhvatiti”?

Prvo moram ustrojiti Ministarstvo kako bismo uopće mogli početi normalno funkcionirati. Slijedi formiranje Foruma za zaštitu okoliša i prirode kojim planiramo podići kvalitetu donošenja odluka i zakona iz područja zaštite okoliša i prirode; izrada i donošenje novog Zakona o otpadu te podzakonskih akata iz tog područja; izmjena Zakona o zaštiti okoliša u cilju transparentnih procedura vezanih uz studije utjecaja na okoliš te prilagodbe iznimno složenoj IPPC direktivi; izrada i donošenje novog, logičnijeg i jednostavnijeg Zakona o zaštiti prirode; razrada mjera, programa i projekata usmjerenih prema ‘zelenom’ razvoju Hrvatske… Naglasak bih stavila na donošenje provedivih zakona koji će jednako vrijediti za sve jer je to temelj pravne sigurnosti, a time i sigurnosti investiranja u Hrvatsku. Ukoliko to uspijemo učiniti Hrvatsku će krenuti u pravom smjeru u svim područjima.

U siječnju će građani i građanke RH glasati na referendumu o pristupu u Europsku uniju. Očekujete li velik odaziv na referendum? Kako procjenjujete razinu informiranosti o Europskoj uniji – odnosno, o čemu bi ih valjalo dodatno educirati te mislite li kako je emitiranje promidžbenim spotova o Europskoj uniji naišlo na „plodno tlo“?

Prema informacijama iz medija čini se da će odaziv na referendum biti bolji od izlaska na nedavne parlamentarne izbore. Mislim da su ljudi u Hrvatskoj neujednačeno informirani/e o EU, neki/e su jako dobro informirani/e, a neki/e nisu uopće. Oni/e koji/e su skloni EU pozitivno doživljavaju spotove, a oni/e koji/e to nisu negativno reagiraju na spotove jer smatraju da u kampanji treba predstaviti ne samo dobre, već i ne tako dobre strane ulaska u EU. Ne vjerujem da će kampanja znatnije utjecati na odluku glasačkog tijela. Oni/e koji/e su ZA, ostat će ZA, oni/e koji/e su PROTIV i na dan glasanja ostat će PROTIV.

Redovan ste gost zagrebačkih Povorki ponosa od samih početaka njihovih održavanja. Mislite li kako postoji mogućnost da na ovogodišnjoj Povorci pripadnici Vlade dođu u većem broju, tj. da Vlada pošalje svoje službeno izaslanstvo? Hoćete li se i dalje žustro boriti za prava LGBT osoba?

Ne znam hoće li na ovogodišnjem Prideu biti izaslanstvo Vlade. Ja ću i ove godine sudjelovati u Povorci ponosa ukoliko mi to obaveze budu dopustile. Iako se problematika prava LGBTQ osoba ne nalazi u mojoj nadležnosti i dalje ću se zalagati za prava svih manjinskih i diskriminiranih skupina.

Hoće li Vlada uskoro raspravljati o ljudskim pravima, a između ostalog i LGBT pravima pošto još uvijek ima puno prostora za prilagodbu standardu Europske unije? Što mislite, što je sve potrebno za potpunu jednakost istospolnih parova s raznospolnim parovima, a što je ostvarivo u Hrvatskoj? Mislite li da uopće može postojati jednakost obitelji – ikakvog oblika obitelji – bez mogućnosti posvajanja djece?

Vlada se već počela baviti ljudskim pravima pa je nedavno postignut dogovor s nacionalnim manjinama, a sigurna sam da će, čim proces ustrojavanja Vlade i ministarstava bude završen, i LGBTQ prava doći na dnevni red. Za početak je nužan Zakon o registriranom partnerstvu, a potom i izjednačavanje u okviru Obiteljskog zakona. Sigurna sam da će Vlada već na početku mandata predložiti Saboru kvalitetan Zakon o registriranom partnerstvu te izmjene Zakona o strancima, Zakona o osobnom imenu, kao i Zakona o državnim maticama kojima će se u velikoj mjeri poboljšati zaštita prava LGBTQ osoba.

Što biste rekli, hoće li Vlada uspjeti pokrenuti ispunjavanje zahtjeva navedenih u Platformi 112? Mislite li kako je moguće provesti opsežne promjene koje su nevladine organizacije stavile pred Vladu u jednom mandatu?

Neki zahtjevi će biti ispunjeni, neki neće. To je bilo rečeno već u kampanji.

Diskriminacija je svakodnevnica u hrvatskom društvu, a s obzirom na Vaš prilično upečatljiv  odabir pojavnosti u javnom prostoru, jeste li ikada doživjeli subkulturalnu diskriminaciju? Kako biste opisali svoj stil?

Neobično je da kao osoba na poziciji moći govorim o vlastitim iskustvima u smislu subkulturalne diskriminacije pa o tome u pravilu izbjegavam govoriti. Politika je stresan posao kojim se ne bi trebali/e baviti oni/e koji/e nisu u stanju primati grube udarce. Recimo da me moje dugogodišnje iskustvo izloženosti subkulturalnoj diskriminaciji prilično ojačalo za bavljenje ovim poslom. Ne razmišljam o svom stilu kroz neke subkulturalne grupne etikete. Meni se moj stil sviđa iako sam svjesna činjenice da većina ljudi u Hrvatskoj taj stil smatra ružnim, pa čak i nakaznim.

Kakvu glazbu slušate? Na kojem ste posljednjem koncertu bili?

Imam vrlo eklektičan ukus koji nipošto nije ograničen na onu muziku koja se etiketira kao subkulturna. Još kao tinejdžerica raskrstila sam s obavezom slijeđenja pravila prihvatljivog ponašanja za neku grupu, bez obzira radi li se o tzv. glavnim strujama ili subkulturnim strujama društva. Čini mi se prilično apsurdnim osloboditi se kaveza nekih zadanih, uskogrudnih norma samo kako bi se prihvatila pravila nekog drugog kaveza. Slušam i Diamandu Galas i Johanna Sebastiana Bacha, ali i Mobyja i Madonnu i Dead Can Dance. Posljednji koncert na kojem sam bila bio je Laibach-ov koncert u klubu Boogaloo.

Kako biste komentirali nedavno donošenje zakona u Boliviji s kojima su prava prirode izjednačena s ljudskim pravima?

Kao budući trend koji je već vidljiv i iz uvrštavanja prava na zdrav okoliš u četvrtu generaciju ljudskih prava.

Koja je razlika između Vašeg života prije i poslije izbora?

Imam puno više posla i puno manje vremena za privatan život.

I za kraj, koga biste istaknuli kao svoju omiljenu LGBT ikonu?

Nisam sklona idoliziranju i ikoniziranju. Svaka osoba je posebna i jedinstvena na svoj način.