autor:

Jeanne Baret, zajedno s čitavom posadom prvog francuskog istraživačkog broda, 3 je godine plovila po svijetu – i tijekom te 3 godine živjela kao muškarac. Znanstvenica iz 18. stoljeća tek će sada dobiti priznanje za svoj rad.

Za one koji su djetinjstvo proživljavali krajem osamdesetih i početkom devedesetih, ime Davida Attenborougha, a naročito doživljaj njegovog glasa, označavalo je vrijeme provedeno u otkrivanju najnevjerojatnijih čuda prirode, koja je taj genije umio prikazati čak i na livadi iza vlastite kuće.

Njegovo ime, ime francuskog istraživača Jacquesa Cousteaua i njegovog broda Calypso kojeg je preuredio u ploveći labaratorij, u krajnjoj liniji imena Livingstona i Darwina – predstavljaju niz prirodoslovnih ikona – muških, kao i u većini znanstvenih dvorana slave. Rijetka su imena, poput Marie Curie, koja prekidaju taj niz. I to su onda uglavnom priče o velikoj požrtvovnosti i bezuvjetnoj odlučnosti. Što se svakako može reći za Curie. A slično i za Jeanne Baret, o kojoj se doduše puno manje zna.

Jeanne je bila strastvena botaničarka koja se prerušila u muškarca kako bi sudjelovala u prvoj francuskoj pomorskoj ekspediciji, te je time možda i prva žena koja je oplovila globus – čak 1766. godine! Za crossdressing se odlučila, jer žene tada nisu uopće smjele na brodove francuske mornarice. Tijekom tri godine putovanja, u pratnji dugogodišnjeg prijatelja i uglednog botaničara Philiberta Commersona, Baret je  otkrila nekoliko novih biljaka, od kojih je jedna izvorno bila nazvana po njoj.

Nakon dvije godine je vođa ekspedicije, otpočetka sumnjičav, javno izrazio svoje dvojbe, našto ga je Baret otpravila rekavši da je eunuh. Međutim, autorica Glynis Ridley, 2 stoljeća nakon njenih postignuća napokon u djelu ‘Otkriće Jeanne Baret: Priča o znanosti, pučini, i prva žena koja je oplovila globus’, objavila je stvarnu priču o hrabroj istraživačici. Nakon što je Commerson umro tijekom ekspedicije, Baret je ostala bez ičega, te se naposlijetku vratila u Francusku.

Inspiriran tom pričom za koju je čuo na radiju, tijekom intervjua s autoricom biografske knjige, sveučilišni botaničar Eric Tepe, nakon što je otkrio hibridni srodnik rajčice i krumpira, nazvao je novo otkrivenu vrstu po njoj, i time odao priznanje njenom radu.

“Uvijek sam se divio istraživačima, a posebno botaničarima”, rekao je za Live science. “Poznata su brojna njihova imena, i oni su svi podnjeli štošta u potrazi za zanimljivim biljkama, ali malo njih je žrtvovalo i izdržalo toliko kao Baret.”