autor:

Dobro ste pročitali, svi gej muškarci ovoga svijeta su u biti žene porijeklom iz Francuske.

U redu, ipak ne svi, samo oni sa ‘strašću za modom, briljantnim osjećajem za biranje modnih dodataka i dekoracije, te obožavanja vrijednom sposobnošću za brojanje kalorija’.

Otprilike bi se tako mogla sažeti teorija Simona Doonana, autora nove knjige  ‘Gay men don’t get fat’, koja se bavi problematiziranjem podjele hrane na strejt i gej namirnice, te razotkrivanjem misterije kako to da su gejevi vitki.

Hamburger je heteroseksualan, niste to znali?

Na prvu loptu strejtofobna, na drugu (auto)homofobna – autor je gej – knjiga ponajprije razotkriva nešto što je bloger John Durant koncizno sažeo u jednu rečenicu: da se ijedan strejt muškarac usudio napisati išta približno ovome, sasuli bi ga drvljem i kamenjem: ‘jasno, ovakav pristup može promovirati samo gej, inače bi autoru policija za političku korektnost razvalila vrata, navukla mu vreću preko glave i poslala ga u Guantanamo’.

Doonan međutim uspijeva pronaći nišu u kojoj se njegov pogled na duhovitost tolerira sadržaju usprkos. Pa će, ilustrativno za svoju teoriju,  reći da su gej namirnice manje kalorične, s manje ugljikohidrata i masnoća, te su i aranžirane s više pažnje. U intervjuu za New York Times povodom prezentacije knjige rekao je i da je, primjerice, strejt čips pržen u fritezi, a gej čips pečen bez masnoće. Nastavlja u tom tonu poprilično uvredljivo pričati o ‘različitim oblicima koje poprimaju tijela njegovih strejt prijatelja’ – a pritom se dovitljivo od kritike ograđuje disclaimerom koji se nalazi u samom tekstu – prije nego što mu se to spočitne, autora sam naglasi da je riječ o knjizi koja se temelji na hrpi stereotipa o rodu i seksualnosti, međutim, da istovremeno postoji  ‘istina koja se skriva iza svake generalizacije’.

Naslov je aluzija na bestseller autorice Mirelle Guiliano sa savjetima za djetu naslova ‘Francuskinje se ne debljaju’. Spomenuti bloger, na svom sajtu ‘Hunter and gatherer‘  daje svoju vlastitu teoriju: po njemu su gejevi pretežito vitkiji  – jer pretežito više paze na težinu.

…ali ja se ograđujem!

Također niječe da je riječ o podjeli na strejt i gej hranu, nego o rodnom predoodređivanju načina prehrane, što argumentira time da je lezbijska prehrana prikazana  više maskulinom, a gej prehrana s tendencijom ka vegetarijanstvu – što se, kako kaže,  u generalizacijama više pripisuje ženskim tendencijama. Objašnjavajući generalizacije autora stereotipizirajuće knjige, time se i ovaj autor, čini se, prezentira kao ponosni vlasnik hrpe predrasuda – ali ovaj put pod krinkom dubokog uvida u način na koji većina generalizira.

Zanimljivo. Dakle ako uprete prstom u nečije predrasude, vaše mogu proći neopaženo? Bravo za autora teze da je sva sreća da je autor ove knjige gej, jer ga to spašava od kritike. Ohrabren vjerojatno svojom ingenioznom ogradom, smiono nastavlja rekavši da je riječ, eto, o gej kulturi koja polazi iz tipično muškog stavljanja primata na izgled i mladost, pa to što su i prema njegovom iskustvu gej muškarci vitkiji od većine strejt osoba ima razlog u tomu što imaju veću motivaciju za brojanje kalorija od strejt žena.  ‘Dajte mi dovoljno dugačku polugu i pomaknut ću mjesec’…?

Sve je u redu. I dalje možemo lokati.

Svi smo međutim svjesni tužne činjenice da je niskokalorična hrana bljutava i dosadna. Što dakle konzumirati ako se uskratimo za, kako to Doonan kaže – strejt namirnice? Odgovor se možda krije u rezultatima jednog talijanskog istraživanja – alkohol je prema njemu uzrok boljeg seksualnog života!

Tako se na portalu Jezebel moglo pročitati da su istraživači sa Sveučilišta u Firenci, koristeći nešto što se zove ‘indeks ženskih seksualnih funkcija’ (već to zvuči seksi), ispitali stupanj zadovoljstva seksualnim životom u žena, na uvjerljivom uzorku od njih čak 800. Sam sadržaj istraživanja je naravno već dovoljan da se na osnovu njega pričaju vicevi – ali rezultati!

Žene koje ne piju vino na dnevnoj bazi imale su prosječan indeks od 24.4. Jedna čaša vina dnevno već ih je plasirala s indeksom od 25.9. A s dvije rezultat skače na 27.3! Da nastavimo završili bismo s tezom da maratonsko opijanje vodi u maratonsko spontano svršavanje.

Mogli bismo zaključiti da se ljudi koji piju više, manje sjećaju svojih seksualnih iskustava, pa im pripisuju višu kvalitetu. Ili da su i ispitanice već bile pod gasom, pa malo ukrašavale stanje stvari. Ali nećemo. Ako se uskraćujemo za najukusniju kombinaciju svih vremena – a to su svakako baš ugljikohidrati s masnoćama – onda si bar možemo priuštiti koju čašicu.

I kasnije lagati o multiplim orgazmima, pozivajući se na rezultate ‘znanstvenog istraživanja’.