Sve nam je bliži datum Izbora (04. prosinca 2011. godine) na kojima će građani Republike Hrvatske dati glas jednome od svojih kandidata za ulazak u Sabor. Nakon što smo na Queer.hr-u pokrenuli anketu i raspitali se po zajednici za koga će glasati (klik-za-članak ^[5]), odlučili smo svojim čitateljima kroz intervjue prezentirati neke od stranačkih kandidata i njihove stavove spram LGBT osoba kako bismo informirali zajednicu i pokušali im približiti stranačke kandidate.

Prvi razgovor smo vodili s članom predsjedništva Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS) Velimirom Srićom. Velimir Srića rođen je u Zagrebu, diplomirao na Ekonomskom fakultetu, magistrirao na Elektro-tehničkom fakultetu, s Fulbrightovom stipendijom završio MBA na Columbia University u New Yorku, a doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu iz menadžerske informatike. Znanstveni je savjetnik i redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te gostujući profesor na UCLA (University of California at Los Angeles). U periodu od 1986. do 1990. godine bio je direktor Zavoda za informatičku djelatnost Hrvatske i član Hrvatske vlade zadužen za znanost, tehnologiju i informatiku. Jedan je od osnivača Hrvatskog europskog pokreta, član Rimskog kluba i počasni član Hrvatskog helsinškog odbora. Uz mnogobrojne nagrade, Velimir Srića može se pohvaliti i sa mnogobrojnim objavljenim knjigama, znanstvenim radovima, kolumnama. Član je HSLS-a od 2010. godine, predsjednik Gradskog Vijeća HSLS-a Zagreba, član Odbora za znanost i predsjednik zajedničkog kluba gradskih vijećnika HSLS-a i Nezavisne liste. Ovaj političar uistinu je političar novoga doba.

^[22]

Glazba je moja mladenačka ljubav i jedan od glavnih hobija. Imao sam svoj band još u Klasičnoj gimnaziji, kao tinejdžer, svirali smo repertoar od Beatlesa i Stonesa do Elvisa i Dylana. Kako pripadam liberalima, stranci koja, barem što se tiče mene, doživljava izvjesnu medijsku blokadu, glazbeno predstavljanje zagrebačkog HSLS-a trebalo je privući medijsku pažnju i pokazati da želimo i formom i sadržajem biti drukčiji.

Kako biste čitateljima Queer.hr-a opisali svoju viziju nove Hrvatske?

O tome sam napisao knjigu „Hrvatska 2020“. Hrvatsku u budućnosti vidim kao bogatiju i slobodniju zemlju sretnijih pojedinaca, ljepoticu Europe u kojoj ćemo bolje iskoristiti naše naslijeđene prirodne resurse. Da bi to postigli moramo povećati ulaganje u znanje, zamijeniti podobne sposobnima, političare iz „gospodara“ pretvoriti u sluge građana. U međunarodnom okruženju valja promovirati Hrvatsku kao zemlju modernog upravljanja državom, kao društvo inovacija i znanja, sposobnih vođa i mladih koji preuzimaju aktivnu ulogu u upravljanju potrebnim promjenama. Glavne poluge gospodarskog razvoja moraju postati mala i srednja poduzeća i poduzetnička energija, a država mora prestati biti glavni poslodavac, izvor korupcije i političkih monopola. Vidim Hrvatsku kao zemlju nade, harmonije i održivog razvoja, pravednosti, visoke razine svih građanskih sloboda te pune ravnopravnosti spolova.

Mislite li da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju poboljšati situaciju u Hrvatskoj i zašto ste takvog mišljenja?

Bolje je biti unutra nego vani jer ćemo tako lakše štititi naše interese. Glavni efekt dosadašnjeg procesa pristupanja bio je ubrzano harmoniziranje našeg zakonodavstva i sustizanje civilizacijskih standarda razvijenog okruženja. Osobno mislim da Hrvatskoj treba malo više „gospodarskog nacionalizma“ i hrabrosti u obrani dugoročnih ciljeva i gore opisane vizije. Ja vidim Hrvatsku kao „Kaliforniju Europe“, no to ne ovisi o EU nego o našim vlastitim naporima da osmislimo viziju vlastitog mjesta u EU i za n ju se dosljedno borimo. U protivnom mogli bi postati „Kosovo Europe“.

Koje biste tri svoje političke kvalitete istaknuli te zašto bi LGBT osobe trebale dati glas Vašoj koaliciji?

Mi nismo s ni s kim u koaliciji, izlazimo na izbore samostalno. Kao liberal borac sam za sve vrste sloboda i dosljednost u isticanju prava na različitost. Oduvijek se zalažem za toleranciju koje nikad ne može biti previše.  Naša je izborna poruka „za one koji misle drukčije“. U našoj još uvijek konzervativnoj sredini mi smo u centru borbe za vaša prava i slobode kao, uostalom i svih građana. Liberali vjeruju da nam država ne daruje slobodu, nego nam ju ne smije ograničavati i za to smo spremni ići do kraja!

Kako ocjenjujete trenutnu kvalitetu zaštite LGBT prava u Republici Hrvatskoj?

Prošli smo izvjesni put napretka, ali je još dug put pred nama.  Bolji smo od većine zemalja u okruženju, osim Slovenije, ali treba se uspoređivati s najliberalnijim zemljama svijeta. Problemi počinju u obiteljskom odgoju, ulje na vatru dolijevaju pojedinci iz vjerskih i konzervativnih političkih krugova, a  intelektualna javnost u Hrvatskoj, nažalost, prečesto se ponaša nezainteresirano i inertno prema raznim oblicima maltretiranja „drukčijih“. Valja i dalje sustavno raditi na senzibiliziranju svih dijelova društva, a svi znamo da je najsporiji proces mijenjati stavove u glavama.

Što ćete učiniti da poboljšate zaštitu LGBT prava?

Liberali ne mogu računati na glavnu ulogu u vlasti pa će naš zadatak biti igrati ulogu „savjesti“ i borca protiv gluposti. Ja osobno takvu ulogu, kao konstruktivna opozicija, igram u aktualnoj vlasti grada Zagreba. Kad me netko pita zašto uopće glasati za stranku koja neće osvojiti vlast već dobiti tek nekoliko mandata, odgovaram da ćemo mi biti štuke u bazenu među somovima i šaranima. Ima li jedne jedine štuke, šarani i somovi nikad više ne mogu biti jednako tromi. Konkretno, trudit ćemo se poticati sve aktivnosti koje doprinose zakonodavnim, svjetonazorskim i konkretnim pomacima prema društvu pune LGBT ravnopravnosti.

Jeste li upoznati sa predizbornim zahtjevima Centra za ravnopravnost i pojasnite podržavate li pojedine zahtjeve?

Razgovarao sam o tome s nekima od vaših predstavnika u nekoliko navrata, osobno podržavam skoro sve zahtjeve.

Ima li u Vašoj stranci otvoreno deklariranih LGBT osoba te u slučaju ako ih nema, što mislite zašto ih nema? Ako ih ima, kako je ta osoba prihvaćena u stranci?

Ima ih i o toj se temi uopće ne raspravlja već se podrazumijeva da je to normalno. Osobno se uvijek zalažem za suštinske kriterije koji utječu na „prihvaćenost“ ljudi u stranci, a to je kvaliteta biografije, odgovornost i ozbiljnost u radu te spremnost na žrtve i služenje građanima.

Kako biste reagirali da Vam je dijete LGBT?

S punim razumijevanjem i prihvaćanjem. Svu djecu odgajam da poštuju druge, bez obzira na spolne, vjerske, rasne i ostale razlike. U skladu s etičkim načelom da nikad ne rade drugome ono što ne bi htjeli da netko drugi radi njima.

Kako biste postupili s političarima ili javnim osobama koje se javno izjašnjavaju kao nacionalisti i/ili homofobi?

Pokušao bih argumentima pokazati da su im stavovi u neskladu s modernim vremenom i sustavom vrijednosti. No vjerujem da to ne bi puno pomoglo. Istodobno, duboko u sebi žalim takve ljude jer su robovi vlastitih predrasuda.